PODRAVKA MARA MATO?EC, PRVA SELJA?KA KNJIEVNICA I POLITI?ARKA U HRVATSKOM SELJA?KOM POKRETU (1918.-1940.)

Mara Mato?ec (?elekovec, 1886. - Korija pokraj Virovitice, 1967.) bila je legenda za selja?ke ene u Radi?evu pokretu. Iako je bila neuka, nijedna gra?anska ena u javnom djelovanju nije joj bila ravna kada se radilo o agitaciji i radu na selu. Prirodnom inteligencijom i velikim marom privukla je selja?ke ene u javni ivot i svratila pozornost politi?ara u Hrvatskoj selja?koj stranci na vanost enskog rada. Nakon Mare Mato?ec podravske ene nikad vie nisu bile izvan drutvenog i kulturnog djelovanja. Njezino djelovanje treba podijeliti u tri faze. U prvoj pie pjesme o prirodi i one u kojima se odraava politi?ki ivot. Tako su seoske ene Podravine bile upoznavane s radom bra?e Radi?. Maru Mato?ec, koja je bila republikanka, pogodilo je kada je Stjepan Radi? priznao monarhiju i Vidovdanski ustav pa se dulje vrijeme udaljava od stranke. To je i vrijeme njezine kolonizacije iz ?ur?evca u Koriju pokraj Virovitice zaslugom dr. ?ure Basari?eka. Njegovo tragi?no ubojstvo u Narodnoj skuptini vra?a ponovno Maru Mato?ec Hrvatskoj selja?koj stranci. Intenzivno se uklju?uje u kulturno-prosvjetni rad, koji je svoju kulminaciju dosegnuo oko 1937., kada je i u Glavnom odboru Selja?ke sloge, a njezini komadi, osobito igrokaz Matija Gubec i Invalid, izvode se u mnogim mjestima. Kao ena, i to selja?ka ena, Mara Mato?ec je u Hrvatskoj selja?koj stranci odigrala i odre?enu ulogu kao agitator Hrvatske selja?ke stranke u Bosni. U kra?im predavanjima i ?lancima te pjesmama ona je do Drugoga svjetskog rata prisutna na smotrama Selja?ke sloge u Zagrebu, ali i na mnogim okupljanjima seljaka u sjevernoj Hrvatskoj. Odbijaju?i suradnju s partizanima, Mara Mato?ec doivjela je sudbinu mnogih istaknutih ?lanova HSS-a. Bila je zaboravljena. No ipak je njezino djelovanje u bu?enju seoskih ena za kulturni, prosvjetni, instruktivni pa i politi?ki rad nezaobilazno kada se govori o povijesti ena i enskih pokreta u Hrvatskoj. Cijenili su je Antun i Stjepan Radi?, a i Juraj Krnjevi? se posluio njezinom umjeno?u za djelovanje me?u seoskim enama i djevojkama.

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperProf. dr. dc. Mira KOLAR-DIMITRIJEVI?, redovna sveu?ilina profesorica u mirovini
Preuzmite temuStranice 005-025.pdf

46 Prosinac 2024.
45 Srpanj 2024.
44 Prosinac 2023.
43 Kolovoz 2023.
42 Prosinac 2022.
41 Svibanj 2022.
40 Prosinac 2021.
39 Lipanj 2021.
38 Prosinac 2020.
37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.