ČAKOVEČKA KNJIŽNICA NIKOLE ZRINSKOG

Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog, poznata pod imenom Zriniana, nastala je u 16. i 17. stoljeću. Najveći broj knjiga potječe iz tog razdoblja, iako ima i djela koja su u nju ušla kasnije. Utemeljitelj i vlasnik knjižnice bio je hrvatski ban i pjesnik Nikola Zrinski (1620. - 1664.). Oficijelnim početkom knjižnice, premda je ona zasigurno starija, može se smatrati godina 1662. kada je po naputku i osobnoj koncepciji Nikole Zrinskog izvršena stručna klasifikacija knjiga te izrađen katalog knjižnice, »Catalogus omnium librorum bibliothecae csaktorniensis excellentissimi atque illustrissimi domini comitis Nicolai a Zrinio bani. Anno Domini 1662. die 10. octobris«. Taj katalog, sastavljen na latinskom jeziku, sam po sebi je raritetne vrijednosti i očuvan je do danas. Nakon smrti Nikole Zrinskog knjižnicu je naslijedio njegov sin Adam Zrinski (1662. - 1691.), koji je 19. kolovoza 1691. kao potpukovnik konjanika oklopnika poginuo u velikoj Slankamenskoj bici. Njegova udovica Marija Katarina (r. Lambert) godine 1692. preudala se za Maximiliana Arnošta II. z Vlašime. Tada je knjižnica prenesena u dvorac Bitov (Vöttau) u južnoj Moravskoj, danas Republika Češka. U tom dvorcu knjižnica se nalazila sve do 1890. kada ju je otkupio bečki antikvar Sigismund Kende. Godine 1893. Knjižnicu je za 12.000 forinti otkupila Hrvatska zemaljska vlada i predala je na čuvanje Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Cjelokupni fond čakovečke knjižnice Nikole Zrinskog, zajedno s rukopisima među kojima se nalazi i Nikolin rukopis »Adrijanskoga mora sirene«, sadrži 731 bibliotečnu jedinicu velike raritetne vrijednosti. U taj broj uračunate su i knjige za koje je utvrđeno da su Zriniani pripadale, kao i one koje su se u trenutku kupnje u njoj zatekle. Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog, Zriniana, očuvana je gotovo na čudesan način. Tu najvredniju hrvatsku knjižnicu starijega razdoblja spasilo je preseljenje u Bitov. Da se to kojim slučajem nije dogodilo, najvjerojatnije bi bila doživjela sudbinu knjižnoga fonda njegova brata, hrvatskoga bana i pjesnika, Petra Zrinskog te njegove supruge, banice i pjesnikinje, Katarine Zrinski Frankopan (1625. - 1673.). Njihove knjige, kao i knjige pjesnika Frana Krste Frankopana (1643. - 1671.), nakon smaknuća i konfiksacije 1671. godine bile su razgrabljene i uništene.

Izvorni znanstveni radDr. Zvonimir Bartolić
Preuzmite temuStranice 137-162.pdf

31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.