• OSNOVNI TIPOVI RURALNIH KUĆIŠTA I KUĆA U PODRAVINI
• PROMJENE U PROSTORNOM RASPOREDU NASELJENOSTI KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE - S OSOBITIM OSVRTOM NA RAZDOBLJE OD 1991. DO 2001. GODINE
• OSOBNO, PROMOTIVNO I ELEKTRONIČKI POSREDOVANO KOMUNICIRANJE S KORISNICIMA U KNJIŽNICI
• OPĆE POLITIČKE I VOJNIČKE PRILIKE U PODRAVINI (1527. - 1765.)
• GOSPODARSKO-SOCIJALNE PRILIKE U VIRJU OD 1929. DO 1941. GODINE
• ČAKOVEČKA KNJIŽNICA NIKOLE ZRINSKOG
• POGLAVNIKU ODAN DO SMRTI - DVA NEOBJAVLJENA SVJEDOČANSTVA O MIJI BZIKU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

OPĆE POLITIČKE I VOJNIČKE PRILIKE U PODRAVINI (1527. - 1765.)

U radu se opisuje dvostoljetno razdoblje borbe protiv Osmanlija. Tijekom 16. stoljeća podravski je prostor gospodarski propadao, a istodobno je doživljavao iseljavanje pučanstva što je rezultiralo smanjenjem broja stanovnika. Krajem 16. stoljeća na dio podravskoga prostora doselili su se Vlasi. Oduzimanjem posjeda hrvatskih velikaša i hrvatskih zemalja pod upravom Hrvatskoga sabora te stvaranjem Vojne krajine promijenili su se i politički i vojnički odnosi. U drugoj polovici 17. i tijekom 18. stoljeća koprivnički je kraj bio u pozadini ratnih zbivanja i njegove su utvrde služile više kao logistička potpora, skladišta, vojarne i ishodišta za nove ratne pohode. Na tom su se prostoru formirala trgovačko-obrtnička i kulturna središta preko kojih su se održavali česti dodiri s kršćanskim stanovništvom na privremeno zauzetim prostorima pod osmanlijskom vlašću. Do mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine prevladavale su vojničke, a poslije toga gospodarske i kulturno-prosvjetne funkcije. Od 1765. godine ulogu Koprivnice kao sjedišta generalata preuzeo je Bjelovar.