U članku se analizira razvoj stanovništva u naseljima Koprivničko-križevačke županije prema popisima stanovništva od 1948. do 2001. godine, s osobitim osvrtom na posljednje desetljeće. U uvodnom je dijelu objašnjena metodologija i dane su usporedbe s drugim županijama, kao i s Hrvatskom u cjelini. Razvoj naseljenosti Koprivničko-križevačke županije analiziran je tijekom tri razdoblja demografske tranzicije: 1. razdoblje kasne dominacije agrara (1945. - 1965.); 2. razdoblje intenzivne industrijalizacije (1965. - 1990.); 3. razdoblje gospodarskoga i društvenog prestrukturiranja (od 1991. nadalje). Tijekom posljednjega desetljeća i Koprivničko-križevačka županija bilježi ukupan pad broja stanovnika - za 3922 ili oko 3,0 posto. Stoga je pogoršana starosna i druga struktura. U tom je razdoblju intenzivno nastavljeno demografsko pražnjenje većine ruralnih naselja, osobito onih koja se nalaze uz rijeku Dravu, na Bilogori i u Kalničkom prigorju. Od ukupno 264 naselja u županiji, samo 54 ili 20,5 posto bilježi porast broja stanovnika, i to uglavnom do 5 posto. S druge strane, 210 naselja ili 79,5 posto bilježi pad broja stanovnika, koji u nekim slučajevima iznosi više od 30 posto. Od ukupno 25 gradova i općina u županiji, porast su zabilježili samo 2 ili 8 posto. Ako se izdvoje središta gradova i općina, onda je porast zabilježilo samo 6 ili 24 posto. Popis 2001. godine pokazao je vrlo nepovoljno demografsko kretanje u Koprivničko-križevačkoj županiji kako po broju, tako osobito i u strukturi stanovništva. Zato je i na ovom području nužna nova demografska politika.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperDragutin Feletar, akademik