U ?lanku se analizira razvoj stanovnitva u naseljima Koprivni?ko-krieva?ke upanije prema popisima stanovnitva od 1948. do 2001. godine, s osobitim osvrtom na posljednje desetlje?e. U uvodnom je dijelu objanjena metodologija i dane su usporedbe s drugim upanijama, kao i s Hrvatskom u cjelini. Razvoj naseljenosti Koprivni?ko-krieva?ke upanije analiziran je tijekom tri razdoblja demografske tranzicije: 1. razdoblje kasne dominacije agrara (1945. - 1965.); 2. razdoblje intenzivne industrijalizacije (1965. - 1990.); 3. razdoblje gospodarskoga i drutvenog prestrukturiranja (od 1991. nadalje). Tijekom posljednjega desetlje?a i Koprivni?ko-krieva?ka upanija biljei ukupan pad broja stanovnika - za 3922 ili oko 3,0 posto. Stoga je pogorana starosna i druga struktura. U tom je razdoblju intenzivno nastavljeno demografsko pranjenje ve?ine ruralnih naselja, osobito onih koja se nalaze uz rijeku Dravu, na Bilogori i u Kalni?kom prigorju. Od ukupno 264 naselja u upaniji, samo 54 ili 20,5 posto biljei porast broja stanovnika, i to uglavnom do 5 posto. S druge strane, 210 naselja ili 79,5 posto biljei pad broja stanovnika, koji u nekim slu?ajevima iznosi vie od 30 posto. Od ukupno 25 gradova i op?ina u upaniji, porast su zabiljeili samo 2 ili 8 posto. Ako se izdvoje sredita gradova i op?ina, onda je porast zabiljeilo samo 6 ili 24 posto. Popis 2001. godine pokazao je vrlo nepovoljno demografsko kretanje u Koprivni?ko-krieva?koj upaniji kako po broju, tako osobito i u strukturi stanovnitva. Zato je i na ovom podru?ju nuna nova demografska politika.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperDragutin Feletar, akademik