Predgovor
U povodu 20.broja časopisa Podravina
Izdržali smo duže nego smo se sami nadali: pred vama je 20. broj znanstvenog časopisa Podravina. Časopis je izlazio redovito, a u prošlih deset godina tiskano je dvadeset knjiga. Najprije malo statistike. Dvadeset brojeva Podravine sadrži 4064 stranice formata A-4 ili u prosjeku 203 stranice po broju. Objavljeno je 247 znanstveno-stručnih članaka, od toga 172 izvornih znanstvenih radova (ili 69,6 posto), zatim 33 pregledna znanstvena rada, 5 prethodnih priopćenja, 27 stručnih članaka i 10 članaka arhivske građe. Također je objavljeno 215 prikaza knjiga i časopisa, 13 prikaza znanstvenih skupova, te 8 raznih vijesti. Najviše članaka napisali su autori iz Hrvatske – njih 197 ili 79,7 posto. Znanstvenici iz Mađarske napisali su 26 članaka, iz Slovenije 21 rad, te iz Austrije 2 i iz Češke jedan članak.
Prosječna naklada Podravine iznosila je 600 primjeraka, od kojih se najviše distribuiralo sponzorima, a manji dio je i prodan. Podravina se razmjenjuje sa 110 znanstvenih publikacija i časopisa iz 11 zemalja, a referira se u četiri svjetska sekundarna časopisa. Uredničko vijeće broji 25 stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Češke, Njemačke i Austrije, a časopis uređuje uredništvo od 5 članova, tri iz Hrvatske i dva iz Slovenije. Svi autori i članovi uredništva, kao i tajnik uredništva i nakladnica radili su bez honorara, jer je novac osiguran tek za troškove prijeloma, tiskanja i poštarine.U Podravini je dosad članke i prikaze objavio 121 autor. Najviše radova su objavili: Mira Kolar Dimitrijević, Hrvoje Petrić, Dragutin Feletar, Mirela Slukan Altić, Ranko Pavleš, Vladimir Šadek, Mladen Matica, Željko Karaula, Ivan Peklić, Daniel Patafta, Tomislav Krznar, Danijel Vojak i drugi iz Hrvatske, Lučka Lorber, Andrej Hozjan i drugi iz Slovenije, te Geza Palffy, Đuro Franković i drugi iz Mađarske itd.
Kada je 2001.grupa entuzijasta okupljena oko Izdavačke kuće Meridijani i Povijesnog društva Koprivnica pokretala časopis Podravina, postavljeno je nekoliko najvažnijih ciljeva. Prvo: potaknuti znanstvena istraživanja o prošlosti i sadašnjosti cijele nizine Drave, od izvorišta do ušća. To je djelomično ostvareno, jer se najveći broj radova odnosi na tradicijsko-toponomestičku Podravinu – dakle na nizinu Drave između Pitomače i Varaždina. O ostalim dijelovima dravske nizine objavljen je (pre)mali broj članaka. Drugo: okupiti znanstvenike i sručnjake iz same Podravine, ali i iz gravitirajućih država, te ih potaknuti da se sustavno bave istraživanjem nizine Drave. Dobrim dijelom taj je cilj i ostvaren, jer u Podravini surađuje mnogo autora iz gornje Hrvatske Podravine a koji se uglavnom nisu dosad znanstveno bavili ovim krajem. Također je na suradnju privučen veći broj znanstvenika iz ostalih dijelova Hrvatske, te iz Mađarske, Slovenije, Austrije, Češke i Njemačke. Da nije pokrenut časopis Podravina, oni se zacijelo ne bi znanstveno bavili ovim krajem. Treće: unaprijediti multidisciplinarna istraživanja o Podravini, a prvenstveno s područja društveno-humanističkih znanosti – povijesti, zemljopisa, arheologije, povijesti umjetnosti, etnologije, ekologije, demografije, sociologije, političke povijesti i ekonomije. Taj je cilj uglavnom ostvaren. Četvrto: ubrzati protok znanstvenih informacija sa svijetom i na višu razinu podići prepoznatljivost Podravine i Koprivnice. Časopis Podravina dosad se afirmirao kao dobro uređivan, s visokim znanstvenim kriterijima, te se citira u svijetu i razmjenjuje s većim brojem znanstvenih publikacija i časopisa.
Peto: okupljanjem brojnih autora, Podravina je trebala biti osnovica za osnivanje manjeg instituta za znanstvena istraživanja u Koprivnici. Uredništvo Podravine već je dva puta uspjelo osigurati gotovo sve uvjete za osnivanje Zavoda za znanstvena istraživanja HAZU u Koprivnici, koji je trebao nastaviti i s izdavanjem Podravine.Uglavnom zbog političkih tenzija taj cilj još nije ostvaren.Osnivanje Zavoda HAZU očekuje se ipak već tijekom 2012.godine. Šesto: planiralo se da časopis bude financiran, pa time i prihvaćen, od najvažnijih čimbenika lokalne uprave i gospodarstva. Zato su (svaki s malim sredstvima) u financiranju sudjelovali: Grad Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, Podravka, Belupo, Podravska banka, Croatia-osiguranje Koprivnica i drugi. Nakon nekoliko brojeva časopis je visoko ocijenilo i Ministarstvo znanosti, te se i ono uključilo u sufinanciranje. Nažalost vremenom se broj sufinancijera posve smanjio, a izdavanje časopisa došlo je u pitanje nakon odluke župana da Koprivničko-križevačka županija više ne podupire Podravinu. Ovaj časopis, dakle, još izlazi zahvaljujući jedino potpori Grada Koprivnice i Ministarstva znanosti, te uz razumijevanje Izdvačke kuće Meridijani. Ako se to slijedećih godina ne promijeni, izdavanje Podravine ozbiljno dolazi u pitanje.
Kako smo obrazložili, većina ciljeva koji su postavljeni na početku izdavanja Podravine, do danas je barem djelomice ostvareno. Časopis Podravina postao je jedan od cjenjenijih u Hrvatskoj koji izlazi izvan sveučilišnih centara, a afirmirao se i u svijetu. Zato smatramo da nam je obveza nastaviti sa započetim i Podravinu razviti u još bolji i priznatiji znanstveni časopis. U ostvarivanju toga cilja tražimo i vašu pomoć i sudjelovanje. Dvadeset knjiga časopisa Podravina na to nas obvezuje.
U Koprivnici, listopada 2011.Dragutin FELETARHrvoje PETRIĆ
Preface
On the occasion of the 20th issue of the magazine Podravina
We’ve held out longer than we ourselves hoped we would: what you have before you is the 20th issue of the scientific magazine Podravina. The magazine has been issued regularly, and in the last 20 years we have published about twenty books. First, let’s talk statistics.
Twenty issues of the Podravina are comprised of 4054 A4 paper format pages, or 203 pages per issue on average. We’ve published 247 scientific-expert papers, of which 172 are original scientific papers (or 69.6 percent), then 33 scientific reviews, 5 preliminary communications, 27 expert papers and 10 archive content papers. We have also published 215 book and magazine reviews, 13 reviews of scientific conventions and 8 miscellaneous pieces of news. Most of the papers were written by authors from Croatia – 197 of them, or 79.7 per cent. Scientists from Hungary wrote 26 papers, 21 papers were written by Slovenian authors, 2 by Austrian authors and one by Czech authors. The average edition of the Podravina amounted to 600 copies, most of which were distributed to the sponsors, while a smaller portion were sold. The Podravina has been included in 110 scientific publications and magazines from 11 countries, and it has been referred to in four world secondary magazines. The editorial council consists of 25 experts from Croatia, Slovenia, Hungary, Czech Republic, Germany and Austria, while the magazine is edited by five editors, three from Croatia and two from Slovenia. All the authors and members of the editorial board, as well as the secretary of the editorial board and the publisher have worked without compensation, because the funds covered only the costs of the layout, printing and postage. So far, 121 authors have published their papers and reviews in the Podravina. Most papers were published by: Mira Kolar Dimitrijević, Hrvoje Petrić, Dragutin Feletar, Mirela Slukan Altić, Ranko Pavleš, Vladimir Šađek, Mladen Matica, Željko Karaula, Ivan Peklić, Daniel Patafta, Tomislav Krznar, Danijel Vojak and others from Croatia, followed by Lučka Lorber, Andrej Hozjan and others from Slovenia, as well as Geza Palffy, Đuro Franković and others from Hungary, etc.
In 2001, when a group of enthusiasts gathered around the Publishing House Meridijani and the History Association Koprivnica started the magazine Podravina, they defined a few of the most important goals. Firstly, to stimulate scientific research about the past and the present of the entire Drava valley, from its source to the river mouth. This has been partially achieved, because the greatest number of papers relate to the traditional toponomastic area of Podravina – in other words, the Drava valley between Pitomača and Varaždin. A (very) small number of papers have been published about the other parts of the Drava valley. Secondly, to gather scientists and experts from the area of Podravina itself but also from the catchment countries, and encourage them to study the Drava valley systematically. This goal has been realized for the most part because many authors from upper Croatian part of Podravina, who to date had never dealt with this area in a scientific manner, cooperate in Podravina. Additionally, a large number of scientists from other parts of Croatia have been won over, and also scientists from Hungary, Slovenia, Austria, Czech Republic and Germany. If the magazine Podravina had not been founded, they certainly would not have dealt with this area in a scientific manner. Thirdly, to develop multidisciplinary research about the area of Podravina, first of all, from the field of social-humanistic sciences – history, geography, archaeology, art history, ethnology, ecology, demography, sociology, political history and economy. This goal has been achieved for the most part. Fourthly, to accelerate the flow of scientific information in the world and raise the level of recognisability of Podravina and Koprivnica. To date the magazine Podravina has achieved recognition as a well-edited magazine with high scientific criteria, and it is quoted in the world and exchanged among a large number of scientific publications and magazines.
Fifth, by gathering together numerous authors, the Podravina was supposed to be the basis for establishing a smaller institute for scientific research in Koprivnica. On two occasions already, the Podravina editorial board has managed to ensure almost all the prerequisites for establishing the Croatian Academy of Arts and Sciences Institute for Scientific Research in Koprivnica, which was supposed to continue publication of the Podravina, among other things. Mostly due to political tensions, this goal has not yet been achieved. However, this Institute is still expected to be realized in 2012. Sixth, it was planned that some of the most important local government entities and economic factors would provide the funds for the magazine, and at the same time, acknowledge it. Therefore, the following entities participated in the financing (each with small funds): the City of Koprivnica, the Koprivnica-Križevac County, Podravka, Belupo, Podravska Bank, Croatia-Osiguranje Koprivnica and others. After a few issues, the Ministry of Science, Education and Sport assessed the magazine with very high grades, and they also participated in the financing. Unfortunately, in time, the number of financing institutions decreased and the publishing of the magazine became questionable after a decision by the County prefect about the discontinuation of support to the Podravina by the Koprivnica-Križevac County. Therefore, the magazine is still issued solely due to the support by the City of Koprivnica and the Ministry of Science, Education and Sport, along with the understanding shown by the Publishing House Meridijani. If the situation remains the same in the next couple of years, the publishing of the Podravina will be seriously threatened.
As explained earlier, most of the goals set at the beginning of the publishing of the Podravina have been at least partially achieved. The magazine Podravina has become one of the most esteemed magazines in Croatia issued outside university centres, and it has also won recognition in the world. That is why we believe it to be our duty to continue with what we have started and develop the Podravina into an even better and more acknowledged scientific magazine. In order to achieve this goal, we are asking for your assistance and participation. We owe it to the twenty books of the magazine Podravina.
Koprivnica, October 2011Dragutin FELETARHrvoje PETRIĆ