• POVRŠINSKI MESTNI TOPLOTNI OTOK NA PTUJU
• MODELIRANJE EKOTURISTIČKIH ZONA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI PRIMJENOM VIŠEKRITERIJSKIH GIS ANALIZA
• TVORNIČKE NOVINE U VARAŽDINU: FENOMEN SOCIJALISTIČKOG SAMOUPRAVLJANJA KAO IDEOLOŠKI I INFORMATIVNI ALAT (1945. – 1990.)
• UČITELJSKA ŠKOLA U ČAKOVCU OD ŠK. G. 1950./51. DO 1955./56.
• »IDEMO NA MORE« – KULTURA ODLASKA ČLANOVA RADNIČKIH KOLEKTIVA U MEĐIMURJU NA GODIŠNJI ODMOR NA JADRANSKO MORE OD PEDESETIH DO SEDAMDESETIH GODINA
• PLATFORM MODELS AS DIGITAL TRANSFORMATION SOLUTION OF THE INSURANCE SECTOR: AN EMPIRICAL STUDY IN NORTHERN CROATIA
• THE ROLE OF FESTIVALS IN TOURISM IN THE DRAVA REGION
• UTJECAJ INSTAGRAMA NA IDENTITET I SAMOPOUZDANJE MLADIH PODRAVINE
• KOMPARATIVNI PRIKAZ KORIŠTENJA SREDSTAVA IZ EU FONDOVA U JAVNIM INSTITUCIJAMA IZ ČETIRI ŽUPANIJE SJEVEROZAPADNE HRVATSKE
• KOMUNIKACIJSKI ASPEKTI NEFORMALNE KULTURNE DIPLOMACIJE U GORNJOJ PODRAVINI: POVEZIVANJE HRVATSKE I SLOVENIJE
• O PRINOSIMA HRVOJA PETRIĆA HISTORIOGRAFIJI – S POSEBNIM OSVRTOM NA PODRAVINU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

O PRINOSIMA HRVOJA PETRIĆA HISTORIOGRAFIJI – S POSEBNIM OSVRTOM NA PODRAVINU

Smrt neprežaljenog akademika Dragutina Feletara potaknula me je da se osvrnem na rad njegovog i mojeg najbližeg suradnika Hrvoja Petrića, koji i dalje radi na brojnim temama kojima je put utro akademik Feletar, ali i proširuje lepezu tema i to vremenski i prostorno na nova, neistražena ili nedovoljno i netočno istražena područja. Petrić je 2005. obranio magisterij znanosti te napredovao u suradničko zvanje asistenta, a nakon obrane doktorske disertacije 2008. postao je iduće 2009. godine viši asistent, iste godine znanstveni suradnik da bi 2010. bio izabran za docenta, potom za višeg znanstvenog suradnika, a 2014. izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, Godine 2017. izabran je za znanstvenog savjetnika, 2019. za redovitog profesora u prvom izboru, a 2024. postao je redoviti profesor u trajnom izboru za područje humanističkih znanosti, polje povijest na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ovaj posljednji izbor ujedno i povod pisanja ovog rada. Iako sam pokušala obuhvatiti cjelinu Petrićevih povjesničarskih djelatnosti, vidljivo je da je od početka do kraja rada konstanta njegovog povjesničarskog rada bitan doprinos istraživanju podravskih tema, i to u najširem smislu, pa je na tome i naglasak. Ovaj tekst se manje osvrće na Petrićevu inovativnu djelatnost, unutar koje se Petrić osobito ističe na području povijesti okoliša, postavši međunarodno prepoznatljiv. Članak minimalno ulazi u Petrićevu nastavničko-obrazovnu i prosvjetiteljsku djelatnost te društveni angažman, a te bi aspekte netko trebao valorizirati.