• DEMOGRAFSKI RAZVOJ PODRAVINE U SVJETLU POPISA 2021. GODINE
• PROMJENE PROTO?NIH RE�IMA NAJVE?IH SAVSKIH I DRAVSKIH PRITOKA U HRVATSKOM ZAGORJU I GORNJOJ PODRAVINI 1961. � 2020.
• PROMJENE KORI�TENJA ZEMLJI�TA NA PODRU?JU KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KE �UPANIJE OD KRAJA 19. STOLJE?A DO DANAS
• VLACH COMMUNITIES IN THE DRAVA RIVER BASIN ECOSYSTEM: BETWEEN CONSISTENCY AND ADJUSTMENT (16TH TO 17TH CENTURY)
• UTJECAJ VULKANSKIH ERUPCIJA VEZUVA (1771.), VULKANSKE PUKOTINE LAKI (1783. � 1784.), NEIDENTIFICIRANOG VULKANA (1808./1809.) I VULKANA TAMBORE (1815.) NA PODRU?JE SJEVERNE HRVATSKE S POSEBNIM OSVRTOM NA PODRAVINU
• ANALIZA DRU�TVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA NA PODRU?JU PODRAVINE
• PODUZETNI?KE STRATEGIJE I ODR�IVI RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA U OSJE?KO-BARANJSKOJ �UPANIJI
• RURAL TOURISM IN ME?IMURJE COUNTY: SYNERGY OF PARTNERSHIP BETWEEN DIASPORA, ECONOMY AND LOCAL COMMUNITY
• ACCESSIBLE TOURISM IN THE HUNGARIANCROATIAN BORDER REGION - PRESENTATION OF THE ACCESSABILITY IN BARANYA AND OSIJEK-BARANJA COUNTIES
• KULTURLANDSCHAFTEN ENTLANG DER DRAU, ALS POTENZIELLES INSTRUMENT F�R DIE ERHALTUNG DER WERTE DES L�NDLICHEN LANDSCHAFTSERBES PR�SENTATION BEW�HRTER VERFAHREN IN DEUTSCHLAND: KARTIERUNG DER KULTURLANDSCHAFTEN IN BAYERN
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

PROMJENE PROTO?NIH RE�IMA NAJVE?IH SAVSKIH I DRAVSKIH PRITOKA U HRVATSKOM ZAGORJU I GORNJOJ PODRAVINI 1961. � 2020.

Najve?i savski i dravski pritoci na podru?ju Hrvatskog zagorja i Gornje Podravine jesu Krapina, Sutla, Bednja i Plitvica. S obzirom na raspolo�ivost podataka o protocima 1961. � 2020., analiza promjene proto?nih re�ima obavljena je na trima reprezentativnim hidrolo�kim postajama: Ludbreg na Bednji, Kupljenovo na Krapini i Zelenjak na Sutli. Uspore?ene su vrijednosti mjese?nih srednjaka i modulnih koeficijenata iz dvaju uzastopnih klimatolo�ki standardnih 30-godi�njih razdoblja � 1961. � 1990. i 1991. � 2020. Promjene proto?nih re�ima uspore?ene su s promjenama u godi�njem hodu mjese?nih koli?ina padalina, srednjih mjese?nih temperatura zraka i srednjih mjese?nih broja dana sa snje�nim pokriva?em na odabranim meteorolo�kim postajama Vara�din, Stubi?ke Toplice i Puntijarka. U novijem razdoblju do�lo je do pada srednjih mjese?nih protoka u gotovo svim mjesecima, najvi�e u toplom dijelu godine. Smanjenje protoka u prolje?e pod utjecajem je pove?anja temperatura zraka, ali i znatnog smanjenja proljetnih padalina, posebno snijega. Ljetni pad protoka uglavnom je pod utjecajem statisti?ki zna?ajnog pove?anja srednjih mjese?nih temperatura zraka. Smanjenje uloge snijega i ve?a uloga ki�a na prijelazu iz jeseni u zimu uzrokuje izravnije otjecanje te je u proto?nom re�imu svih analiziranih postaja prosina?ki maksimum postao izra�eniji.