• DEMOGRAFSKI RAZVOJ PODRAVINE U SVJETLU POPISA 2021. GODINE
• PROMJENE PROTOČNIH REŽIMA NAJVEĆIH SAVSKIH I DRAVSKIH PRITOKA U HRVATSKOM ZAGORJU I GORNJOJ PODRAVINI 1961. – 2020.
• PROMJENE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE OD KRAJA 19. STOLJEĆA DO DANAS
• VLACH COMMUNITIES IN THE DRAVA RIVER BASIN ECOSYSTEM: BETWEEN CONSISTENCY AND ADJUSTMENT (16TH TO 17TH CENTURY)
• UTJECAJ VULKANSKIH ERUPCIJA VEZUVA (1771.), VULKANSKE PUKOTINE LAKI (1783. – 1784.), NEIDENTIFICIRANOG VULKANA (1808./1809.) I VULKANA TAMBORE (1815.) NA PODRUČJE SJEVERNE HRVATSKE S POSEBNIM OSVRTOM NA PODRAVINU
• ANALIZA DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA NA PODRUČJU PODRAVINE
• PODUZETNIČKE STRATEGIJE I ODRŽIVI RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
• RURAL TOURISM IN MEĐIMURJE COUNTY: SYNERGY OF PARTNERSHIP BETWEEN DIASPORA, ECONOMY AND LOCAL COMMUNITY
• ACCESSIBLE TOURISM IN THE HUNGARIANCROATIAN BORDER REGION - PRESENTATION OF THE ACCESSABILITY IN BARANYA AND OSIJEK-BARANJA COUNTIES
• KULTURLANDSCHAFTEN ENTLANG DER DRAU, ALS POTENZIELLES INSTRUMENT FÜR DIE ERHALTUNG DER WERTE DES LÄNDLICHEN LANDSCHAFTSERBES PRÄSENTATION BEWÄHRTER VERFAHREN IN DEUTSCHLAND: KARTIERUNG DER KULTURLANDSCHAFTEN IN BAYERN
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

PROMJENE PROTOČNIH REŽIMA NAJVEĆIH SAVSKIH I DRAVSKIH PRITOKA U HRVATSKOM ZAGORJU I GORNJOJ PODRAVINI 1961. – 2020.

Najveći savski i dravski pritoci na području Hrvatskog zagorja i Gornje Podravine jesu Krapina, Sutla, Bednja i Plitvica. S obzirom na raspoloživost podataka o protocima 1961. – 2020., analiza promjene protočnih režima obavljena je na trima reprezentativnim hidrološkim postajama: Ludbreg na Bednji, Kupljenovo na Krapini i Zelenjak na Sutli. Uspoređene su vrijednosti mjesečnih srednjaka i modulnih koeficijenata iz dvaju uzastopnih klimatološki standardnih 30-godišnjih razdoblja – 1961. – 1990. i 1991. – 2020. Promjene protočnih režima uspoređene su s promjenama u godišnjem hodu mjesečnih količina padalina, srednjih mjesečnih temperatura zraka i srednjih mjesečnih broja dana sa snježnim pokrivačem na odabranim meteorološkim postajama Varaždin, Stubičke Toplice i Puntijarka. U novijem razdoblju došlo je do pada srednjih mjesečnih protoka u gotovo svim mjesecima, najviše u toplom dijelu godine. Smanjenje protoka u proljeće pod utjecajem je povećanja temperatura zraka, ali i znatnog smanjenja proljetnih padalina, posebno snijega. Ljetni pad protoka uglavnom je pod utjecajem statistički značajnog povećanja srednjih mjesečnih temperatura zraka. Smanjenje uloge snijega i veća uloga kiša na prijelazu iz jeseni u zimu uzrokuje izravnije otjecanje te je u protočnom režimu svih analiziranih postaja prosinački maksimum postao izraženiji.