Cilj je ovog rada analizirati povezanost odabranih demografskih obilježja te obilježja tipova i uzoraka krajolika varaždinskog kraja. Pritom je korišten pristup definiranja tipova i uzoraka krajolika koji podrazumijeva korištenje podataka zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta, tj. baze podataka Corine Land Cover za 2018. godinu (CLC 2018), a od demografskih podataka analizirani su popisni podaci svih popisa stanovništva od 1981. do 2021. godine. Korelacijska analiza ovog rada provedena je korištenjem Spearmanova koeficijenta korelacije ranga, koji je sadržan u računalnom programu IBM SPSS Statistics verzije 20. Korišteni kartografski prikazi omogućili su kvalitetnije prostorne analize, a napravljeni su korištenjem osnovnog programskog paketa ArcGIS Desktop verzije 10.0 proizvođača ESRI. Rezultati su pokazali da je u posljednja tri međupopisna razdoblja zabilježen pad ukupnog broja stanovnika varaždinskog kraja u cjelini, a u posljednjem međupopisnom razdoblju je kod svih jedinica lokalne samouprave utvrđen pad broja stanovnika. Na razini naselja je za razdoblje 1981. – 2021. utvrđen veći broj (46) naselja s padom broja stanovnika nego s porastom broja stanovnika (39 naselja), pri čemu sjedišta većeg broja (6) jedinica lokalne samouprave imaju pad broja stanovnika, dok manji broj (5) sjedišta ima porast broja stanovnika. U korelacijski odnos stavljene su varijable demografskih obilježja: indeks promjene broja stanovnika od 1981. do 2021.; broj stanovnika u 2021.; gustoća stanovništva u 2021., a od varijabli obilježja tipova i uzoraka krajolika su za svaki tip krajolika za 2018. godinu zasebno uneseni: udjeli površine tipova krajolika unutar JLS-a; prosječna površina uzoraka tipova krajolika (u km2). Korelacijskom analizom utvrđena je povezanost gotovo svih promatranih parova varijabli.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperMarta HAMZIĆ