• IN MEMORIAM AKADEMIK DRAGUTIN FELETAR (1941. – 2023.) - POKRETAČ, GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK ZNANSTVENOG ČASOPISA PODRAVINA, SVESTRANI GEOGRAF I PROSVJETITELJ
• IN MEMORIAM: MOJE SJEĆANJE NA AKADEMIKA DRAGUTINA FELETARA
• IN MEMORIAM: MENTORJU AKADEMIK PROFESOR DR. SC. DRAGUTIN FELETAR
• IN MEMORIAM: SJEĆANJE NA PROFESORA DRAGUTINA FELETARA
• IN MEMORIAM: FELETAR NAM JE DOKAZAO DA SE DO USPJEHA DOLAZI ISKLJUČIVO MUKOTRPNIM RADOM, TALENTOM I UPORNOŠĆU
• IN MEMORIAM: VERBA VOLANT, SCRIPTA MANENT!
• PREKODRAVLJE U SREDNJEM VIJEKU
• FIREARMS WITH THE ZRÍNYI COAT OF ARMS
• THE DEVELOPMENT OF PROFESSIONAL GAME MANAGEMENT AND HUNTING TOURISM ALONG THE RIVER OF DRAVA
• PRILOG POZNAVANJU ZBIVANJA NA PODRUČJU OPĆINA VIRJE I ŠEMOVCI U VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (1941. – 1945.)
• SUVREMENI MIGRACIJSKI PROCESI IZMEĐU KOPRIVNICE I SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE
• RAZLIKE U REGIONALNOJ POLITIČKO-GEOGRAFSKOJ PERCEPCIJI NA PRIMJERU MEĐIMURJA I PODRAVINE
• POVEZANOST DEMOGRAFSKIH OBILJEŽJA I OBILJEŽJA TIPOVA I UZORAKA KRAJOLIKA VARAŽDINSKOG KRAJA – PRIMJENA KORELACIJSKE ANALIZE
• ANALIZA UTJECAJA INTRAPERSONALNE KOMUNIKACIJE NA EMOCIJE STUDENATA SVEUČILIŠTA SJEVER PUTEM UPITNIKA EMOCIONALNE REGULACIJE I KONTROLE (ERIK)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

PRILOG POZNAVANJU ZBIVANJA NA PODRUČJU OPĆINA VIRJE I ŠEMOVCI U VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (1941. – 1945.)

Nakon kaotičnog povlačenja vojske Kraljevine Jugoslavije, njemačke postrojbe ušle su u Virje 9. travnja 1941. godine. Ondje je djelovala mala skupina ustaša koja je dobila naoružanje i u idućim danima počela organizirati vlasti Nezavisne države Hrvatske (NDH) te širiti utjecaj terorom, postavši tako od marginalne dominantna snaga. Ustaše su organizirale uhićenje Židova i Roma koji su ubrzo stradali, a obitelji srpske nacionalnosti bile su primorane napustiti Virje. Ustaše su vršile pritisak i na hrvatsko stanovništvo koje se nije slagalo s njihovim nasilnim metodama, što je članovima i simpatizerima dotad marginalne Komunističke partije olakšalo organizaciju otpora putem partizanskih postrojbi, koje su na području današnje općine Virje početkom 1942. imale prvi manji oružani okršaj s predstavnicima režima NDH. Tijekom cijelog rat dio stanovništva bio je novačen u regularne postrojbe domobrana pa su mladići bili raspoređivani u domobranske postrojbe udaljene od Virja. Iako nekada iznimno jak, HSS se raslojio – najveći dio njegova članstva i simpatizera se pasivizirao, pojedinci su se približili ustaškom režimu, a dio pristaša se pred kraj rata priključio narodnoj miliciji (Bijeloj gardi) u Virju, odnosno pristupio antifašističkom pokretu ulaskom u partizanske postrojbe ili civilne organe tzv. narodne vlasti koji su u Virju počeli djelovati početkom proljeća 1943. godine. Kako bi pridobile lokalno stanovništvo, vlasti NDH podržale su inicijativu da se iz dijela općine Virje izdvoji prostor Virovskih Konaka gdje je 1943. formirana općina Novo Virje. Kada su partizani ojačali, poduzimali su više aktivnosti u bilogorskim selima i nekoliko su puta napadali željezničku prugu ili poduzimali razne aktivnosti u Virju. Početkom studenoga 1943. Virje i Šemovci s okolicom postaju dio velikog partizanskog teritorija. Iako je taj teritorij bitno smanjen u veljači 1944., partizani su nastavili kontrolirati područje Virja i okolice do svibnja 1944., kada je vraćena vlast NDH. Partizani su iznova zauzeli Virje početkom listopada 1944. i zadržali se do drugog tjedna prosinca te godine kada su Virje i okolicu okupirali Kozaci, koji su sustavno terorizirali stanovništvo do kraja rat koji je na istraživanom prostoru završio 4. svibnja 1945. godine.