• 750 GODINA KOPRIVNICE – PRVI SPOMEN KOPRIVNICE 1272. GODINE I ŠTO JE BILO PRIJE I POSLIJE NJEGA
• PROMJENE U DULJINI I OBLIKU KORITA DRAVE OD REPAŠA DO FERDINANDOVCA OD KRAJA 18. STOLJEĆA DO DANAS
• PRAVAŠTVO U GRADU KOPRIVNICI KONCEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA
• POLIGON ZA DIFAMIRANJA I POLITIČKA RAZRAČUNAVANJA: KOPRIVNIČKI TABLOIDI 1990. – 1992.
• HRVATSKI ČLANOVI CARSKOG I KRALJEVSKOG GENERALSKOG STOŽERA IZ PODRAVINE U PRVOME SVJETSKOM RATU
• KAKO JE MAĐARSKA VELIKAŠKA OBITELJ FESTETIĆ IZGUBILA SVOJE POSJEDE U HRVATSKOJ POSLIJE PRVOGA SVJETSKOG RATA
• PROSTORNA ANALIZA DEMOGRAFSKIH KRETANJA I PROMJENA KRAJOLIKA LUDBREŠKE PODRAVINE – PRIMJENA INTEGRIRANOG MODELA
• UTJECAJ PROMETNE DOSTUPNOSTI NA PROMJENU BROJA STANOVNIKA I STARENJE STANOVNIŠTVA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI OD 1991. DO 2021.
• UTJECAJ PREDSJEDNIKA UPRAVE PODRAVKE NA MEDIJSKU RECEPCIJU TVRTKE
• POTENTIAL OF DEVELOPING THE SMART TOURISM DESTINATION IN THE PODRAVINA REGION REPRESENTED ON THE MODEL OF THE CITY OF KOPRIVNICA
• POVIJEST GOLE 1822. – 1922.
• IN MEMORIAM TOMISLAV ĐURIĆ
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

PROSTORNA ANALIZA DEMOGRAFSKIH KRETANJA I PROMJENA KRAJOLIKA LUDBREŠKE PODRAVINE – PRIMJENA INTEGRIRANOG MODELA

Cilj ovog rada je, primjenom integriranog modela promjene zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta, analizirati međuodnos promatranih demografskih kretanja, odnosno procesa i utvrđenih promjena krajolika Ludbreškog kraja. Pritom je korišten integrirani model promjene zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta, koji se sastoji od prostornih baza podataka koje se odnose na popisne podatke i krajolik Ludbreškog kraja te odgovarajućih prostornih analiza (npr. metoda prostorne analize Standard Deviational Ellipse – Directional Distribution). U ovom istraživanju krajolik je promatran kroz koncept zemljišnoga pokrova/načina korištenja zemljišta (LULC) te su u tu svrhu korišteni podatci baza podataka Corine Land Cover Cover iz 1980. i 2018. godine (CLC 1980 i CLC 2018), dok su demografska kretanja, odnosno procesi ustanovljeni korištenjem popisnih podataka DZS-a koji se odnose na ukupni broj stanovnika. Rezultati koji se odnose na demografsko kretanje su pokazali da je prisutna depopulacija, urbanizacija, deruralizacija te je utvrđena prostorna polariziranost kretanja ukupnog broja stanovnika. Pritom se stanovništvo koncentrira na središnjem prostoru, bliže grada Ludbrega, uz istovremeno pražnjenje rubnog područja. Rezultati vezani za promjenu krajolika pokazali su da je u promatranom razdoblju došlo do povećanja Izgrađenih površina (0,7 %), Eksploatacijskih površina (0,2 %) i Vodenih površina (2,5 %), dok je došlo do smanjenja Poljoprivrednih površina (-0,6 %), Šumskog zemljišta (-1,1 %), Sukcesije šume (-0,3 %), Močvarnih površina (-0,1 %) i Pješčanih površina (-0,6 %). S obzirom da su tek djelomično utvrđena zajednička obilježja sa seoskim/ruralnim područjima srednje i istočne Europi nakon raspada socijalizma, primjenom integracijskog modela omogućeno je bolje razumijevanje međuodnosa promjene zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta i promatranih demografskih kretanja, odnosno demografskih procesa Ludbreškog kraja.