• 750 GODINA KOPRIVNICE � PRVI SPOMEN KOPRIVNICE 1272. GODINE I �TO JE BILO PRIJE I POSLIJE NJEGA
• PROMJENE U DULJINI I OBLIKU KORITA DRAVE OD REPA�A DO FERDINANDOVCA OD KRAJA 18. STOLJE?A DO DANAS
• PRAVA�TVO U GRADU KOPRIVNICI KONCEM 19. I PO?ETKOM 20. STOLJE?A
• POLIGON ZA DIFAMIRANJA I POLITI?KA RAZRA?UNAVANJA: KOPRIVNI?KI TABLOIDI 1990. � 1992.
• HRVATSKI ?LANOVI CARSKOG I KRALJEVSKOG GENERALSKOG STO�ERA IZ PODRAVINE U PRVOME SVJETSKOM RATU
• KAKO JE MA?ARSKA VELIKA�KA OBITELJ FESTETI? IZGUBILA SVOJE POSJEDE U HRVATSKOJ POSLIJE PRVOGA SVJETSKOG RATA
• PROSTORNA ANALIZA DEMOGRAFSKIH KRETANJA I PROMJENA KRAJOLIKA LUDBRE�KE PODRAVINE � PRIMJENA INTEGRIRANOG MODELA
• UTJECAJ PROMETNE DOSTUPNOSTI NA PROMJENU BROJA STANOVNIKA I STARENJE STANOVNI�TVA U ME?IMURSKOJ �UPANIJI OD 1991. DO 2021.
• UTJECAJ PREDSJEDNIKA UPRAVE PODRAVKE NA MEDIJSKU RECEPCIJU TVRTKE
• POTENTIAL OF DEVELOPING THE SMART TOURISM DESTINATION IN THE PODRAVINA REGION REPRESENTED ON THE MODEL OF THE CITY OF KOPRIVNICA
• POVIJEST GOLE 1822. � 1922.
• IN MEMORIAM TOMISLAV ?URI?
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

KAKO JE MA?ARSKA VELIKA�KA OBITELJ FESTETI? IZGUBILA SVOJE POSJEDE U HRVATSKOJ POSLIJE PRVOGA SVJETSKOG RATA

Samuel i Eugen (Jen�) odnosno Tasilo Festeti? bili su vlasnici dva velika imanja na podru?ju dana�nje Hrvatske do 1919 godine. Samuel je imao posjed Bajnski dvori kod vara�dinskog Ivanca, a Eugen i Tasilo bili su vlasnici najve?eg dijela Me?imurja s ratarskom povr�inom od 27.000 jutara i jo� dosta zemlje koju su davali u zakup. Oba posjeda, kako prvi u Hrvatskom Zagorju, tako i drugi u Me?imurju koje je do 1918 potpadalo pod u�i teritorij Ma?arske, bili su do 1918. izvrsno vo?eni i kao takovi postali su po�eljni mnogima. Pod prividom provo?enja agrarne reforme zapo?eta je 1919. podjela zemlje i prodaja drva, a isticanje da se agrarna reforma provoti u interesu naroda ?esto je bila samo maska pod kojim se je plja?kao narod.kroz kreditiranje odnosno zadu�ivanje. Nakon usitnjavanja Festeti?evog posjeda nije od ranijeg posjeda ostalo ni�ta osim dvoraca, a u Bajnskim dvorima niti to jer su prilikom upada u dvorac plja?ka�i Bajnske dvore i zapalili, te je time izostala mogu?nost obnavljanja rada na posjedu. A sve je to ?injeno po zakonskim uredbama i uz uklju?ivanje vi�e politi?kih faktora od koih su korist izvukli i Pribi?evi?evi demokrati i neki Radi?evci, ali ponajvi�e banke koje su upravljale ovim poslovima. Festeti?evi kao strani dr�avljani, austrijski i ma?arski na�li su se na udaru srpskih vlasti koje su kao prvi cilj u novoj dr�avi nastojale eliminirati plemstvo koje je u pro�losti bilo nosilac hrvatske dr�avnosti. Oba posjeda su izgubila zna?aj feuda, ali je Stjepan Radi? promatrao Hrvatsko Zagorje i njegove plemi?ke posjede kao podru?je gdje su seljaci bili najskloniji prihvatu Hrvatske kao republike poistovje?uju?i time svoj interes s Radi?evim republikanstvom do 1925 godine. No u sukobu s beogradskim re�imom prevladao je postupak vlasti, koja je malo pomalo kr�ila republikanstvo u korist Kara?or?evi?eve monarhije raznim sredstvima, ne libe?i se koristiti sva sredstva i lukavstva. Povezani ovim zajedni?kim interesom za republiku seljaci Vara�dinske �upanije i Me?imurje bili od 1920. do 1927. najvjerniji glasa?i Stjepana Radi?a. Me?utim Radi?evo priznanje Vidovdanskog ustava i Kara?or?evi?eve monarhije djelovalo je na selja�tvo i umanjilo njihovu privr�enost Hrvatskoj selja?koj stranci premda ta privr�enost nije nestala samo je bila potisnuta. Gra?e o Festeti?evim posjedima u Hrvatskoj je vrlo malo, a da li ima negdje drugdje gra?e nije istra�eno, pa se u ovom radu poku�ava na osnovu nekoliko prona?enih dokumenata opisati raspad ovih posjeda koje su dr�ali Ma?ari, koji su bili izlo�eni politici dr. Pere Magdi?a, dr. Ivana Novaka i dr. Hinka Krizmana kao demokrata, ali i Hrvatskoj selja?koj stranci koja je bila nov?ano a mo�da i stru?no preslaba da provede ideje svog predsjednika i ideologa Stjepana Radi?a.