• 750 GODINA KOPRIVNICE � PRVI SPOMEN KOPRIVNICE 1272. GODINE I �TO JE BILO PRIJE I POSLIJE NJEGA
• PROMJENE U DULJINI I OBLIKU KORITA DRAVE OD REPA�A DO FERDINANDOVCA OD KRAJA 18. STOLJE?A DO DANAS
• PRAVA�TVO U GRADU KOPRIVNICI KONCEM 19. I PO?ETKOM 20. STOLJE?A
• POLIGON ZA DIFAMIRANJA I POLITI?KA RAZRA?UNAVANJA: KOPRIVNI?KI TABLOIDI 1990. � 1992.
• HRVATSKI ?LANOVI CARSKOG I KRALJEVSKOG GENERALSKOG STO�ERA IZ PODRAVINE U PRVOME SVJETSKOM RATU
• KAKO JE MA?ARSKA VELIKA�KA OBITELJ FESTETI? IZGUBILA SVOJE POSJEDE U HRVATSKOJ POSLIJE PRVOGA SVJETSKOG RATA
• PROSTORNA ANALIZA DEMOGRAFSKIH KRETANJA I PROMJENA KRAJOLIKA LUDBRE�KE PODRAVINE � PRIMJENA INTEGRIRANOG MODELA
• UTJECAJ PROMETNE DOSTUPNOSTI NA PROMJENU BROJA STANOVNIKA I STARENJE STANOVNI�TVA U ME?IMURSKOJ �UPANIJI OD 1991. DO 2021.
• UTJECAJ PREDSJEDNIKA UPRAVE PODRAVKE NA MEDIJSKU RECEPCIJU TVRTKE
• POTENTIAL OF DEVELOPING THE SMART TOURISM DESTINATION IN THE PODRAVINA REGION REPRESENTED ON THE MODEL OF THE CITY OF KOPRIVNICA
• POVIJEST GOLE 1822. � 1922.
• IN MEMORIAM TOMISLAV ?URI?
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

PROMJENE U DULJINI I OBLIKU KORITA DRAVE OD REPA�A DO FERDINANDOVCA OD KRAJA 18. STOLJE?A DO DANAS

U radu su istra�ene promjene u pru�anju korita Drave od Repa�a do Ferdinandovca u posljednjih 235 godina pod utjecajem prirodnih i antropogenih ?imbenika. Duljina toka izmjerena je crtom sredine korita na temelju osam kartografskih izvora, uklju?uju?i karte vojnih izmjera iz razdoblja Habsbur�ke Monarhije, topografske karte iz sredine i kraja 20. stolje?a, te arhivske i suvremene zra?ne snimke i ortofoto karte. Analizom promjena u duljini toka te pojavnosti geomorfolo�kih oblika korita i poplavne ravnice, poglavito mrtvica, odre?en je intenzitet promjena i dominantan ?imbenik promjene. U promatranom razdoblju je na istra�ivanom segmentu rijeke do�lo do zna?ajnih promjena u duljini toka, koje su ve?inom uzrokovane ljudskim djelovanjem. Hidrotehni?kim zahvatima na rijeci, prvenstveno presijecanjem meandara radi za�tite od poplava i pobolj�anja proto?nosti, duljina istra�ivanog segmenta se od kraja 18. stolje?a do danas smanjila za 14,8 km, odnosno za 48,4% po?etne duljine. Najve?i intenzitet promjena zabilje�en je na prijelazu u 20. stolje?e, kada je izvr�ena ve?ina regulacijskih radova na rijeci