Trajno niske totalne stope fertiliteta dugoro?no predstavljaju jedan od zna?ajnijih izazova ve?ine razvijenih zemalja. Iako se u Europi viom razinom fertiliteta isti?u zemlje Sjeverne i Zapadne Europe, posljednjih je godina uo?ljiva konvergencija s ostalim regijama. Istraivanja varijacije fertiliteta u prostoru pokazuju sli?an obrazac kroz cijelu Europu razine fertiliteta vie su u ruralnim podru?jima i malim gradovima, a nie u velikim gradovima. Rad daje pregled glavnih teorija o ?imbenicima koji utje?u na varijaciju fertiliteta u prostoru. U literaturi dominiraju dvije glavne hipoteze: kompozicijska hipoteza tvrdi da se razine fertiliteta razlikuju me?u mjestima zato to razli?ite strukture ljudi ive u razli?itim naseljima, dok kontekstualna hipoteza tvrdi kako su od presudne vanosti ?imbenici povezani s neposrednim ivotnim okoliem. Uz navedene hipoteze razmatra se i uloga selektivnih migracija. Ekonomski i sociokulturni ?imbenici varijacije fertiliteta dvije su najistraenije skupine utjecaja. U recentnim istraivanjima naglaava se i uloga samog prostora u varijaciji fertiliteta, stoga zaseban odjeljak daje analizu varijacije fertiliteta u hrvatsko-ma?arskom pograni?ju. Podaci pokazuju kako nema jednozna?ne poveznice izme?u pograni?nog poloaja i razine fertiliteta, no razine fertiliteta pograni?ja jedne i druge zemlje sli?nija su me?usobno nego razinama fertiliteta mati?nih drava.
Pregledni rad / ReviewRoko MIETI?