• ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE TORČEC - CIRKVIŠČE
• PALEODEMOGRAFSKA I PALEOPATOLOŠKA ANALIZA LJUDSKOG OSTEOLOŠKOG MATERIJALA S NALAZIŠTA TORČEC - CIRKVIŠČE KRAJ KOPRIVNICE
• KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ZAHVATI NA ARHEOLOŠKIM PREDMETIMA S LOKALITETA TORČEC - CIRKVIŠČE, UKLJUČUJUĆI NEDESTRUKTIVNA ISPITIVANJA NA POJEDINIM PREDMETIMA
• STJEPAN RADIĆ I KUNOVEČKA BUNA 1903. GODINE
• OSOBINE POPISA ŽUPA, NASELJA I POSJEDA U PODRAVINI DO KRAJA XVI. STOLJEĆA1
• BANICA KATARINA I SJEVERNOHRVATSKI KRUG ZRINSKIH
• PODRAVSKO SREDNJOVJEKOVLJE U ZRCALU KARTOGRAFSKIH IZVORA
• PREKODRAVLJE - REPAŠ: RAZVOJ NASELJA I STANOVNIŠTVA
• STUDENTI NA ZAPADNIM SVEUČILIŠTIMA KAO POKAZATELJ MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA ZAPADNOG DIJELA SREDNJOVJEKOVNE SLAVONIJE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

PREKODRAVLJE - REPAŠ: RAZVOJ NASELJA I STANOVNIŠTVA

Od 2080 km kopnenih granica Republike Hrvatske na hrvatsko-mađarsku granicu otpada 329 km, što je 16,2% njezine ukupne dužine. Ta je granica jedna od najstarijih u Europi, naročito u dijelu koji prolazi rijekom Dravom, najdužim segmentom te granice. Novijeg su datuma samo krajnji zapadni i istočni dijelovi te granice, povučeni prema sporazumu u Trianonu iz 1920. godine. U tim dijelovima granica prolazi znatno sjevernije od Drave. Na zapadu ona od Mađarske odvaja hrvatsku pokrajinu Međimurje, a na istoku Baranju. Međimurje je prostor gotovo isključivo hrvatskog stanovništva i povijesni dio hrvatskog etničkog teritorija. Baranja je dio veće prirodne cjeline složenog etničkog sastava. Južni dio te cjeline pripojen je državi Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS), odnosno Hrvatskoj, i to na osnovi udjela hrvatskog stanovništva i pripadnosti tog prostora gravitacijskom području grada Osijeka. Između ta dva područja na krajnjem zapadu i istoku, odnosno između Međimurja i Baranje, sjeverno od Drave još su samo dva hrvatska prostora od kojih je veći i značajniji Prekodravlje, kraj između Drave i njezina starog korita kojim danas teče Ždalica. U starim dokumentima Prekodravlje se spominje pod nazivom Repaš. Takvim svojim položajem Prekodravlje je hrvatska enklava okružena teritorijem Mađarske. Trokutastog je izgleda, s nagibom (od oko 124 m na oko 113 m) u smjeru pružanja sjeverozapad-jugoistok, u dužini od oko 23 km, a s najvećom širinom oko 12 km. Površina kraja iznosi 88,78 km2. Zadatak ovog rada je socijalno-geografska analiza Prekodravlja, posebno njezina naseljavanja i promjena u broju i strukturi stanovništva. Želimo, naime, utvrditi u kojoj je mjeri stanovništvo toga kraja čimbenik njegova daljnjega gospodarskog razvoja.