Od 2080 km kopnenih granica Republike Hrvatske na hrvatsko-ma?arsku granicu otpada 329 km, to je 16,2% njezine ukupne duine. Ta je granica jedna od najstarijih u Europi, naro?ito u dijelu koji prolazi rijekom Dravom, najduim segmentom te granice. Novijeg su datuma samo krajnji zapadni i isto?ni dijelovi te granice, povu?eni prema sporazumu u Trianonu iz 1920. godine. U tim dijelovima granica prolazi znatno sjevernije od Drave. Na zapadu ona od Ma?arske odvaja hrvatsku pokrajinu Me?imurje, a na istoku Baranju. Me?imurje je prostor gotovo isklju?ivo hrvatskog stanovnitva i povijesni dio hrvatskog etni?kog teritorija. Baranja je dio ve?e prirodne cjeline sloenog etni?kog sastava. Juni dio te cjeline pripojen je dravi Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS), odnosno Hrvatskoj, i to na osnovi udjela hrvatskog stanovnitva i pripadnosti tog prostora gravitacijskom podru?ju grada Osijeka. Izme?u ta dva podru?ja na krajnjem zapadu i istoku, odnosno izme?u Me?imurja i Baranje, sjeverno od Drave jo su samo dva hrvatska prostora od kojih je ve?i i zna?ajniji Prekodravlje, kraj izme?u Drave i njezina starog korita kojim danas te?e dalica. U starim dokumentima Prekodravlje se spominje pod nazivom Repa. Takvim svojim poloajem Prekodravlje je hrvatska enklava okruena teritorijem Ma?arske. Trokutastog je izgleda, s nagibom (od oko 124 m na oko 113 m) u smjeru pruanja sjeverozapad-jugoistok, u duini od oko 23 km, a s najve?om irinom oko 12 km. Povrina kraja iznosi 88,78 km2. Zadatak ovog rada je socijalno-geografska analiza Prekodravlja, posebno njezina naseljavanja i promjena u broju i strukturi stanovnitva. elimo, naime, utvrditi u kojoj je mjeri stanovnitvo toga kraja ?imbenik njegova daljnjega gospodarskog razvoja.
Stru?ni rad / Professional paperDr. sc. Ivan Crkven?i?