Kartografski izvori 15. i 16. stoljeća jasno dokumentiraju transformaciju prirodnog i kulturnog pejsaža Podravine nastalu na razmeđu kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Procesi intenzivnih transformacija, koji su počeli prodorom Turaka u prostor Slavonije, svoju će punu snagu dobiti upravo u 15. i 16. stoljeću. Početak raspada velikih feudalnih vlastelinstava, ratne devastacije i formiranje varaždinske krajine nepovratno će promijeniti osobine prirodnog i kulturnog pejsaža Podravine. Agrarna kriza potaknula je intenzivniju sječu šuma koja je za posljedicu imala ne samo vizualnu promjenu pejsaža, nego češće i duže poplave šireg dravskog zaleđa te snažniju eroziju tla. Mreža prometnih komunikacija prilagođava se novim okolnostima pa osobitu stratešku važnost dobivaju prometni pravci koji povezuju vojnokrajiške utvrde, osobito one pogranične. U izboru naselja koje nalazimo na kartama 15. i 16. stoljeća vlastelinstva i njihova selišta počinju ustupati mjesto utvrđenim vojnim naseljima i lokacijama odlučujućih bitaka. Na svim prikazanim kartografskim izvorima jasno se uočava trend prelaska srednjovjekovnog agrarnog društva u ranonovovjekovno vojno društvo podređeno obrambenim funkcijama.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperMirela SLUKAN ALTIĆ