• ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE TORČEC - CIRKVIŠČE
• PALEODEMOGRAFSKA I PALEOPATOLOŠKA ANALIZA LJUDSKOG OSTEOLOŠKOG MATERIJALA S NALAZIŠTA TORČEC - CIRKVIŠČE KRAJ KOPRIVNICE
• KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ZAHVATI NA ARHEOLOŠKIM PREDMETIMA S LOKALITETA TORČEC - CIRKVIŠČE, UKLJUČUJUĆI NEDESTRUKTIVNA ISPITIVANJA NA POJEDINIM PREDMETIMA
• STJEPAN RADIĆ I KUNOVEČKA BUNA 1903. GODINE
• OSOBINE POPISA ŽUPA, NASELJA I POSJEDA U PODRAVINI DO KRAJA XVI. STOLJEĆA1
• BANICA KATARINA I SJEVERNOHRVATSKI KRUG ZRINSKIH
• PODRAVSKO SREDNJOVJEKOVLJE U ZRCALU KARTOGRAFSKIH IZVORA
• PREKODRAVLJE - REPAŠ: RAZVOJ NASELJA I STANOVNIŠTVA
• STUDENTI NA ZAPADNIM SVEUČILIŠTIMA KAO POKAZATELJ MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA ZAPADNOG DIJELA SREDNJOVJEKOVNE SLAVONIJE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

STJEPAN RADIĆ I KUNOVEČKA BUNA 1903. GODINE

U ovom se radu dokazuje da je iza pokreta 1903. stajao Stjepan Radić i da, prema tome, pokret nije bio stihijski ako je tako i završio zbog zatvaranja Radića i vodstva opozicije. Naime, ban Khuen Hedervary, koji je imao Radića na listi nepoćudnih, dao ga je zatvoriti upravo stoga da ne može javno istupati te je onda, proglasivši prijeki sud, u ludbreškom području počeo nasilno gušiti pokrete. No sve je izmaknulo kontroli i jedne i druge strane. Radić je bio u zatvoru, no narod je burno reagirao na proglašenje prijekih sudova te je u Kunovcu bilo ubijeno šest ljudi, a nekoliko ih je bilo ranjeno. Nemiri su se teško smirivali, osobito u području Podravine gdje je, kako se tvrdi, Stjepan Radić uvijek nailazio na potvrdu kao što se smatra da je to njegov najpouzdaniji dio zemlje za rad.