• ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE TORČEC - CIRKVIŠČE
• PALEODEMOGRAFSKA I PALEOPATOLOŠKA ANALIZA LJUDSKOG OSTEOLOŠKOG MATERIJALA S NALAZIŠTA TORČEC - CIRKVIŠČE KRAJ KOPRIVNICE
• KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ZAHVATI NA ARHEOLOŠKIM PREDMETIMA S LOKALITETA TORČEC - CIRKVIŠČE, UKLJUČUJUĆI NEDESTRUKTIVNA ISPITIVANJA NA POJEDINIM PREDMETIMA
• STJEPAN RADIĆ I KUNOVEČKA BUNA 1903. GODINE
• OSOBINE POPISA ŽUPA, NASELJA I POSJEDA U PODRAVINI DO KRAJA XVI. STOLJEĆA1
• BANICA KATARINA I SJEVERNOHRVATSKI KRUG ZRINSKIH
• PODRAVSKO SREDNJOVJEKOVLJE U ZRCALU KARTOGRAFSKIH IZVORA
• PREKODRAVLJE - REPAŠ: RAZVOJ NASELJA I STANOVNIŠTVA
• STUDENTI NA ZAPADNIM SVEUČILIŠTIMA KAO POKAZATELJ MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA ZAPADNOG DIJELA SREDNJOVJEKOVNE SLAVONIJE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

PALEODEMOGRAFSKA I PALEOPATOLOŠKA ANALIZA LJUDSKOG OSTEOLOŠKOG MATERIJALA S NALAZIŠTA TORČEC - CIRKVIŠČE KRAJ KOPRIVNICE

Ljudski koštani ostaci prikupljeni su s lokaliteta Torčec - Cirkvišče kraj Koprivnice. Materijal je otkriven pri pokusnim iskopavanjima koje je 2002. vodio Institut za arheologiju iz Zagreba. Materijal se, s izuzetkom ukopa dva djeteta u posudama, datira u razdoblje od 14. do prve polovine 18. stoljeća. Paleodemografske i paleopatološke analize provedene u laboratoriju Odsjeka za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pokazuju da se uzorak sastoji od 21 osobe (6 žena, 6 muškaraca i 9 djece). Prosječna doživljena starost muškaraca iznosila je 45,8 godina, a žena 31,3 godine. Uzorak karakterizira visoki subadultni mortalitet, naročito djece ispod pet godina starosti (djeca čine 42,8% ukupnog uščuvanog uzorka). Uočene su dvije traume na donjim ekstremitetima, obje kod muškaraca, od kojih je jedna vrlo teška fraktura desnog femura s jakim upalnim procesom i skraćenjem femura od oko 50 mm. Primjetne su velike razlike u učestalostima alveolarnih oboljenja i karioznih promjena na zubima između muškaraca i žena, čemu je uzrok najvjerojatnije kombinacija razlike u dostupnosti hrani i dulji životni vijek muškaraca. Učestalosti pokazatelja kroničnog fizičkog stresa (Schmorlovi defekti, osteoartritis na kralježnici i velikim zglobnim ploštinama) mnogo su više kod muškaraca, što sugerira podjelu poslova prema spolu. Potrebna su dodatna istraživanja drugih kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih skeletnih uzorka iz sjeverozapadne Hrvatske kako bi se preciznije razjasnili uzroci uočenih razlika.