Arheološkim istraživanjem nalazišta Torčec - Cirkvišče potvrđen je pretpostavljeni sakralni karakter nalazišta i dobiveni su elementi za ubikaciju crkve Sv. Stjepana Kralja iz popisa župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine. Kompariranjem pisanih povijesnih izvora, rezultata arheoloških istraživanja i analize nalaza autorice daju sliku povijesne i arheološke slojevitosti nalazišta. Određeni nalazi upućuju na mogući predtatarski horizont. Već otprije poznat, u Hrvatskoj jedinstven, nalaz ritualnog ukopa pseće glave u posudi oko sredine 13. stoljeća daje nalazištu posebnu važnost. Sljedeći horizont počinje oko 14. stoljeća kada oko crkve Sv. Stjepana Kralja egzistira groblje. Na istraženom dijelu lokaliteta ukopavanje je prekinuto tijekom osmanlijskih pustošenja u drugoj polovini 15. i u 16. stoljeću. Tijekom 15. stoljeća, osobito u njegovoj drugoj polovini, nalazište je zahvaćeno rubnim dijelom naselja. Početkom ili sredinom 17. stoljeća počinje novi horizont ukopavanja oko crkve koja je ponovno sagrađena na temeljima stare. U prvoj polovini 18. stoljeća dolazi do obnove sela Torčec te se između 1731. i 1733. godine groblje i već trošna crkva na položaju Cirkvišče napuštaju te se gradi nova crkva u samom selu. Istraživanjem su otkrivena dva jedinstvena nalaza ukopa tijela djece u keramičkim loncima koji su se dogodili nakon napuštanja groblja.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperDr. sc. Tajana Sekelj Ivančan