• RAZMJERI RECENTNOG EGZODUSA IZ HRVATSKE � ANALIZA PODATAKA SLU�BENIH STATISTIKA RH I ZEMALJA USELJAVANJA HRVATSKOG STANOVNI�TVA
• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U ?UR?EVA?KOM KOTARU 1890.
• LANDSCAPE TRANSFORMATIONS ON MOH�CS ISLAND FOLLOWING RIVER REGULATIONS
• SPATIAL PERSPECTIVE OF STEREOTYPING TOWARDS ROMA
• ANALIZA PODUZETNI?KE INOVATIVNOSTI NA PODRU?JU SJEVERNE HRVATSKE ANALIZA PODUZETNI?KE INOVATIVNOSTI NA PODRU?JU SJEVERNE HRVATSKE
• UTJECAJ DIONIKA TR�I�TA NA IZVOZNA PODUZE?A SJEVEROZAPADNE I SREDI�NJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNI?KO � KRI�EVA?KU �UPANIJU S ASPEKTA PRIHVA?ANJA I KORI�TENJA NOVIH TEHNOLOGIJA
• ZUR HERKUNFT DER B�RGER IN DEN ST�DTEN DES SLOWENISCHEN DRAU-GEBIETES IM 18. JAHRHUNDERT
• KLJU?EVI �IVOTA IVE KLU?KE. PROTUSLOVLJA SUDBINE U?ITELJA I RATNIKA
• STJEPAN BLA�ETIN � KNJI�EVNIK IZME?U DVIJU DOMOVINA I KNJI�EVNOST HRVATA U MA?ARSKOJ
• ULOGA TERITORIJALNOG UPRAVLJANJA U PREKOGRANI?NOJ SURADNJI, NA PRIMJERU IPA PROGRAMA MA?ARSKA-HRVATSKA 2007.-2013.
• BU?AROVO VI?ENJE PROTESTANTIZMA I KATOLI?KE OBNOVE U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
• STILSKO RESTAURIRANJE DVORA TRAKO�?AN SREDINOM 19. STOLJE?A
• �TAJERSKI GRADOVI NA RIJECI DRAVI: PTUJ, MARIBOR I ORMO� NA GEOGRAFSKIM KARTAMA 16. STOLJE?A
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UZ 70. GODI�NJICU �IVOTA - MARIJAN �POLJAR � KOPRIVNI?KI PISAC, KRITI?AR I �KULTURTREGER�
• IN MEMORIAM IVAN FU?EK, DI

BU?AROVO VI?ENJE PROTESTANTIZMA I KATOLI?KE OBNOVE U SJEVERNOJ HRVATSKOJ

Jedina je svrha ovog Sa�etka da istakne samo povijesno provjerene ?injenice koje se odnose na pojavu reformacije i protureformacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, posebno i kad nisu u skladu s podacima �to ih donose pojedini autori (u prvom redu Franjo Bu?ar i Rudolf Horvat) u ovdje komentiranim djelima. U hrvatskoj je tiskari u Urachu kod Tu?bingena, u razdoblju od 1561. do 1564., tiskano dvadeset i �est knjiga (glagoljicom 12, ?irilicom 8 i latinicom 6) odnosno trinaest naslova. Osniva? je i glavni pokrovitelj ?itave djelatnosti barun Ivan Ungnad. Franjo je Bu?ar, s obzirom na tada�nje naklade, procijenio da je, ako se uzmu u obzir i djela koja nisu tiskana u Urachu, otisnuto izme?u dvadeset ?etiri i dvadeset pet tisu?a svezaka hrvatskih knjiga (prema nekim autorima i do trideset tisu?a). Najzna?ajnije su od njih Prvi del Novoga te�tamenta, tiskan 1562. glagoljicom, a 1563. i ?irilicom, i Drugi del Novoga te�tamenta, tiskan 1563. i glagoljicom i ?irilicom. Po Bu?aru to su narodni ?akavski knji�evni spomenici 16. stolje?a, ali tu preop?eniti izraz �narodni�, s obzirom na jezik, valja uzeti s rezervom. Iznimno su te�ki problemi nastupili pri raspa?avanju tih knjiga upravo na prostoru za koji su pisane, pa se u Ljubljani ?uva petnaest, a u Zagrebu svega pet primjeraka. Ostali se nalaze po europskim knji�nicama. Utvr?eno je da su do danas sa?uvane 162 knjige, ali je mogu?e da taj broj nije kona?an. Njihova je recepcija u sjevernim hrvatskim krajevima bila slaba zbog pisama (glagoljice i ?irilice) i zbog relativno malog broja pismenih pojedinaca. Ura�ka je epizoda u povijesti hrvatske knji�evnosti ipak iznimno va�na jer donosi prve poku�aje standardizacije hrvatskog jezika. �irenje je reformacije izazvalo vjerske nesuglasice i netrpeljivost izme?u katolika i protestanata. Krizno razdoblje zavr�ava Augsbur�kim vjerskim mirom 1555. kada je i protestantska vjera politi?ki priznata, pa zemljoposjednici dobivaju pravo cuius regio illius religio (?ija zemlja, njegova i vjera). Franjo Bu?ar donosi dosta preglednu sliku rasprostranjenosti protetstantske vjere u dana�njoj Hrvatskoj. No kada prikazuje vjerske i politi?ke prilike u Vara�dinu i Me?imurju, on puno toga preuzima od Rudolfa Horvata, a jedan i drugi najvi�e duguju Josipu Bedekovi?u Komorskom. Vi�e autora nakon Bu?ara i Horvata decidirano tvrdi da je ve? Nikola IV. Zrinski Sigetski bio protestant, za �to ne postoje povijesni dokazi. Izvjesno je tek da je zbog okru�enja u kojem je djelovao, a posebno zbog dru�tveno-povijesnih prilika, morao biti tolerantan i prema pripadnicima te vjere. Knjige je tiskane u Urachu, blago re?eno, ignorirao. Najzamr�enijim se ?ini pitanje postojanja i djelovanja tiskare u Nedeli�?u i mogu?eg knji�evnog rada kalvinisti?kog sve?enika Mihalja Bu?i?a. Od svih je djela, koja mu se pripisuju, tek izvjesno da je postojala knjiga Contra realem pr�sentiam Corporis et Sanguinis Christi in sacramento Euharisti� zbog koje je 1574. bio ekskomuniciran, ali nije utvr?eno da je tiskana u Nedeli�?u. Povijesne ?injenice ka�u da je putuju?i tiskar Rudolf Hoffhalter do�ao u Nedeli�?e oko sredine 1574., da je do 13. kolovoza dovr�io tiskanje Decretuma Ivana Pergo�i?a te da je odmah nakon toga otputovao u Hermannstadt (danas Sibiu) u Rumunjskoj, kamo je stigao ve? iste godine. Dokazano je da je Ivan Manlius tiskao svoju prvu knjigu u Ljubljani 1575., kada je Hoffhalter sa svojim tiskarskim priborom ve? napustio Nedeli�?e. Manlius je 1586. i 1587. boravio i u Vara�dinu i tu tiskao ?etiri knjige. Sva naga?anja o preseljenju Hoffhalterove tiskare iz Nedeli�?a u Vara�din ostaju samo naga?anja jer nemaju nikakve znanstvene osnove. O protestantizmu se u Me?imurju sa sigurno�?u mo�e govoriti od 1570. do 1613., odnosno od godine kada je postao do godine kada je prestao biti slu�benom konfesijom, nakon ?ega pstupno nestaje s tog zemljopisnog prostora. Ne postoje vjerodostojni podaci o neprijateljskom odnosu Jurja Zrinskog IV. (Starijeg) prema katolicima i, posebno, prema pavlinima. Ono, pak, �to postoji, vi�e govori o toleranciji negoli o sukobima. Nisu sa?uvani povijesni dokumenti kako su izgledale protestantske crkve, ukoliko su postojale, i na kojem su jeziku propovijedali protestantski du�obri�nici (jer ne postoje niti koncepti njihovih propovijedi). Ve? potkraj 17. i na po?etku 18. stolje?a po?inje u Me?imurju gradnja velebnih katoli?kih crkava, uglavnom dovr�enih do 1790. godine. Op?enito uzev�i, vrlo su ?este zna?ajke autora koji su pisali o protestantizmu u Me?imurju i sjeverozapadnoj Hrvatskoj preslobodne, da se ne ka�e pau�alne, interpretacije postoje?ih povijesnih izvora, s previ�e materijalnih pogre�aka, koje potom od starijih pisaca uporno preuzimaju mla?i. Cjelokupna, na ovom mjestu prikazana, gra?a zahtijeva sustavno prevrednovanje i korekcije. Ako do toga ne do?e, pogre�ke ?e upornim preno�enjem postati ?injenice, a slika ?e o reformaciji i protureformaciji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ostati zamu?ena ili, jo� to?nije, pogre�na.