• RAZMJERI RECENTNOG EGZODUSA IZ HRVATSKE – ANALIZA PODATAKA SLUŽBENIH STATISTIKA RH I ZEMALJA USELJAVANJA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA
• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U ĐURĐEVAČKOM KOTARU 1890.
• LANDSCAPE TRANSFORMATIONS ON MOHÁCS ISLAND FOLLOWING RIVER REGULATIONS
• SPATIAL PERSPECTIVE OF STEREOTYPING TOWARDS ROMA
• ANALIZA PODUZETNIČKE INOVATIVNOSTI NA PODRUČJU SJEVERNE HRVATSKE ANALIZA PODUZETNIČKE INOVATIVNOSTI NA PODRUČJU SJEVERNE HRVATSKE
• UTJECAJ DIONIKA TRŽIŠTA NA IZVOZNA PODUZEĆA SJEVEROZAPADNE I SREDIŠNJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU S ASPEKTA PRIHVAĆANJA I KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA
• ZUR HERKUNFT DER BÜRGER IN DEN STÄDTEN DES SLOWENISCHEN DRAU-GEBIETES IM 18. JAHRHUNDERT
• KLJUČEVI ŽIVOTA IVE KLUČKE. PROTUSLOVLJA SUDBINE UČITELJA I RATNIKA
• STJEPAN BLAŽETIN – KNJIŽEVNIK IZMEĐU DVIJU DOMOVINA I KNJIŽEVNOST HRVATA U MAĐARSKOJ
• ULOGA TERITORIJALNOG UPRAVLJANJA U PREKOGRANIČNOJ SURADNJI, NA PRIMJERU IPA PROGRAMA MAĐARSKA-HRVATSKA 2007.-2013.
• BUČAROVO VIĐENJE PROTESTANTIZMA I KATOLIČKE OBNOVE U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
• STILSKO RESTAURIRANJE DVORA TRAKOŠĆAN SREDINOM 19. STOLJEĆA
• ŠTAJERSKI GRADOVI NA RIJECI DRAVI: PTUJ, MARIBOR I ORMOŽ NA GEOGRAFSKIM KARTAMA 16. STOLJEĆA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UZ 70. GODIŠNJICU ŽIVOTA - MARIJAN ŠPOLJAR – KOPRIVNIČKI PISAC, KRITIČAR I »KULTURTREGER«
• IN MEMORIAM IVAN FUČEK, DI

ULOGA TERITORIJALNOG UPRAVLJANJA U PREKOGRANIČNOJ SURADNJI, NA PRIMJERU IPA PROGRAMA MAĐARSKA-HRVATSKA 2007.-2013.

Prekogranična suradnja – kao cilj 3 kohezijske politike od programskog razdoblja 2007.-2013. – igra ključnu ulogu u promicanju europeizacije, što je posebno važno u slučaju Srednje Europe, kojom dominiraju male nacionalne države. Ciljna područja prekogranične suradnje su NUTS 3 teritorijalne jedinice smještene duž državnih granica. Kako se stvaranje, odlučivanje i provedba projekata u velikoj mjeri odvija na regionalnoj razini, strukture teritorijalnog upravljanja su odlučujuće s gledišta prekogranične suradnje. Rad se fokusira na IPA Program prekogranične suradnje Mađarska–Hrvatska 2007.-2013., čija ciljna područja nedostaju velika urbana središta, srednji i mali gradovi čine okosnicu mreže naselja. Uključene su države, na prvi pogled, veoma slične što se tiče strukturu regionalnog upravljanja. Hrvatska i Mađarska su unitarne države, gdje županije na NUTS 3 razini predstavljaju srednišnju raziniu upravljanja. Unatoč sličnostima, uloga i kapaciteti županija su različiti, koji su se vremenom i mijenjali. Nakon predstavljanja premisa prekogranične suradnje i kratkog opisa programa suradnje, bit će predstavljena kvantificirana analiza na temelju primarnih ex post podataka IPA Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska za razdoblje 2007.-2013. Analiza se provodi na razini LAU 2, da se pokazalo kako različite kategorije u hierarhiji naselja doprinose aktivnosti suradnje i apsorpcije, te kako su oni raspodijeljeni među različitim vrstama organizacija korisnika.