• RAZMJERI RECENTNOG EGZODUSA IZ HRVATSKE � ANALIZA PODATAKA SLU�BENIH STATISTIKA RH I ZEMALJA USELJAVANJA HRVATSKOG STANOVNI�TVA
• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U ?UR?EVA?KOM KOTARU 1890.
• LANDSCAPE TRANSFORMATIONS ON MOH�CS ISLAND FOLLOWING RIVER REGULATIONS
• SPATIAL PERSPECTIVE OF STEREOTYPING TOWARDS ROMA
• ANALIZA PODUZETNI?KE INOVATIVNOSTI NA PODRU?JU SJEVERNE HRVATSKE ANALIZA PODUZETNI?KE INOVATIVNOSTI NA PODRU?JU SJEVERNE HRVATSKE
• UTJECAJ DIONIKA TR�I�TA NA IZVOZNA PODUZE?A SJEVEROZAPADNE I SREDI�NJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNI?KO � KRI�EVA?KU �UPANIJU S ASPEKTA PRIHVA?ANJA I KORI�TENJA NOVIH TEHNOLOGIJA
• ZUR HERKUNFT DER B�RGER IN DEN ST�DTEN DES SLOWENISCHEN DRAU-GEBIETES IM 18. JAHRHUNDERT
• KLJU?EVI �IVOTA IVE KLU?KE. PROTUSLOVLJA SUDBINE U?ITELJA I RATNIKA
• STJEPAN BLA�ETIN � KNJI�EVNIK IZME?U DVIJU DOMOVINA I KNJI�EVNOST HRVATA U MA?ARSKOJ
• ULOGA TERITORIJALNOG UPRAVLJANJA U PREKOGRANI?NOJ SURADNJI, NA PRIMJERU IPA PROGRAMA MA?ARSKA-HRVATSKA 2007.-2013.
• BU?AROVO VI?ENJE PROTESTANTIZMA I KATOLI?KE OBNOVE U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
• STILSKO RESTAURIRANJE DVORA TRAKO�?AN SREDINOM 19. STOLJE?A
• �TAJERSKI GRADOVI NA RIJECI DRAVI: PTUJ, MARIBOR I ORMO� NA GEOGRAFSKIM KARTAMA 16. STOLJE?A
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UZ 70. GODI�NJICU �IVOTA - MARIJAN �POLJAR � KOPRIVNI?KI PISAC, KRITI?AR I �KULTURTREGER�
• IN MEMORIAM IVAN FU?EK, DI

PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U ?UR?EVA?KOM KOTARU 1890.

Godine 1890. po nalogu bana Khuen H�derv�ryja sastavljen je prvi Adresar obrtnika i trgovaca na podru?ju Zagreba?ke trgova?ko-obrtni?ke komore. Sastavljen u malom broju primjeraka a sa svrhom da poka�e zajedni?kom parlamentu u Budimpe�ti da u Hrvatskoj ima zadovoljavaju?i broj obrtnika i trgovaca. Taj nam prvi Adresar omogu?ava da stvorimo nekoliko zna?ajnih zaklju?aka tko su bili obrtnici i trgovci na tom podru?ju. Ispis za podru?je ?ur?eva?kog kotara, koji je nastao 1890. i vo?en po kotarevima, pa i na podru?ju razvoja?ene ?ur?eva?ke pukovnije pokazuje da je ?ur?eva?ki kotar gravitirao ne prema Koprivnici ve? prema Bjelovaru. Nastojanje da se ?ur?eva?ki kotar ne pove�e s koprivni?kim svakako je zanimljiv fenomen na koji je utjecala jaka vojni?ka tradicija i poku�aj kraji�nika da stvore posebnu sebi dovoljnu gospodarsku cjelinu s jakom vojni?kom tradicijom i obrtima koji su bili potrebni kraji�nicima a sada razvoja?enom pu?anstvu. ?ur?eva?ki kotar nije imao u tom vremenu niti jedan grad, ali su trgovi�ta ?ur?evac i Virje, pa i Pitoma?a i Ferdinandovac imali dosta obrtnika koji su udovoljavali potrebama stanovni�tva.