• RAZMJERI RECENTNOG EGZODUSA IZ HRVATSKE – ANALIZA PODATAKA SLUŽBENIH STATISTIKA RH I ZEMALJA USELJAVANJA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA
• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U ĐURĐEVAČKOM KOTARU 1890.
• LANDSCAPE TRANSFORMATIONS ON MOHÁCS ISLAND FOLLOWING RIVER REGULATIONS
• SPATIAL PERSPECTIVE OF STEREOTYPING TOWARDS ROMA
• ANALIZA PODUZETNIČKE INOVATIVNOSTI NA PODRUČJU SJEVERNE HRVATSKE ANALIZA PODUZETNIČKE INOVATIVNOSTI NA PODRUČJU SJEVERNE HRVATSKE
• UTJECAJ DIONIKA TRŽIŠTA NA IZVOZNA PODUZEĆA SJEVEROZAPADNE I SREDIŠNJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU S ASPEKTA PRIHVAĆANJA I KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA
• ZUR HERKUNFT DER BÜRGER IN DEN STÄDTEN DES SLOWENISCHEN DRAU-GEBIETES IM 18. JAHRHUNDERT
• KLJUČEVI ŽIVOTA IVE KLUČKE. PROTUSLOVLJA SUDBINE UČITELJA I RATNIKA
• STJEPAN BLAŽETIN – KNJIŽEVNIK IZMEĐU DVIJU DOMOVINA I KNJIŽEVNOST HRVATA U MAĐARSKOJ
• ULOGA TERITORIJALNOG UPRAVLJANJA U PREKOGRANIČNOJ SURADNJI, NA PRIMJERU IPA PROGRAMA MAĐARSKA-HRVATSKA 2007.-2013.
• BUČAROVO VIĐENJE PROTESTANTIZMA I KATOLIČKE OBNOVE U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
• STILSKO RESTAURIRANJE DVORA TRAKOŠĆAN SREDINOM 19. STOLJEĆA
• ŠTAJERSKI GRADOVI NA RIJECI DRAVI: PTUJ, MARIBOR I ORMOŽ NA GEOGRAFSKIM KARTAMA 16. STOLJEĆA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UZ 70. GODIŠNJICU ŽIVOTA - MARIJAN ŠPOLJAR – KOPRIVNIČKI PISAC, KRITIČAR I »KULTURTREGER«
• IN MEMORIAM IVAN FUČEK, DI

PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U ĐURĐEVAČKOM KOTARU 1890.

Godine 1890. po nalogu bana Khuen Héderváryja sastavljen je prvi Adresar obrtnika i trgovaca na području Zagrebačke trgovačko-obrtničke komore. Sastavljen u malom broju primjeraka a sa svrhom da pokaže zajedničkom parlamentu u Budimpešti da u Hrvatskoj ima zadovoljavajući broj obrtnika i trgovaca. Taj nam prvi Adresar omogućava da stvorimo nekoliko značajnih zaključaka tko su bili obrtnici i trgovci na tom području. Ispis za područje Đurđevačkog kotara, koji je nastao 1890. i vođen po kotarevima, pa i na području razvojačene Đurđevačke pukovnije pokazuje da je Đurđevački kotar gravitirao ne prema Koprivnici već prema Bjelovaru. Nastojanje da se Đurđevački kotar ne poveže s koprivničkim svakako je zanimljiv fenomen na koji je utjecala jaka vojnička tradicija i pokušaj krajišnika da stvore posebnu sebi dovoljnu gospodarsku cjelinu s jakom vojničkom tradicijom i obrtima koji su bili potrebni krajišnicima a sada razvojačenom pučanstvu. Đurđevački kotar nije imao u tom vremenu niti jedan grad, ali su trgovišta Đurđevac i Virje, pa i Pitomača i Ferdinandovac imali dosta obrtnika koji su udovoljavali potrebama stanovništva.