- RAZMJERI RECENTNOG EGZODUSA IZ HRVATSKE – ANALIZA PODATAKA SLUŽBENIH STATISTIKA RH I ZEMALJA USELJAVANJA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA
- PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U ĐURĐEVAČKOM KOTARU 1890.
- LANDSCAPE TRANSFORMATIONS ON MOHÁCS ISLAND FOLLOWING RIVER REGULATIONS
- SPATIAL PERSPECTIVE OF STEREOTYPING TOWARDS ROMA
- ANALIZA PODUZETNIČKE INOVATIVNOSTI NA PODRUČJU SJEVERNE HRVATSKE ANALIZA PODUZETNIČKE INOVATIVNOSTI NA PODRUČJU SJEVERNE HRVATSKE
- UTJECAJ DIONIKA TRŽIŠTA NA IZVOZNA PODUZEĆA SJEVEROZAPADNE I SREDIŠNJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU S ASPEKTA PRIHVAĆANJA I KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA
- ZUR HERKUNFT DER BÜRGER IN DEN STÄDTEN DES SLOWENISCHEN DRAU-GEBIETES IM 18. JAHRHUNDERT
- KLJUČEVI ŽIVOTA IVE KLUČKE. PROTUSLOVLJA SUDBINE UČITELJA I RATNIKA
- STJEPAN BLAŽETIN – KNJIŽEVNIK IZMEĐU DVIJU DOMOVINA I KNJIŽEVNOST HRVATA U MAĐARSKOJ
- ULOGA TERITORIJALNOG UPRAVLJANJA U PREKOGRANIČNOJ SURADNJI, NA PRIMJERU IPA PROGRAMA MAĐARSKA-HRVATSKA 2007.-2013.
- BUČAROVO VIĐENJE PROTESTANTIZMA I KATOLIČKE OBNOVE U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
- STILSKO RESTAURIRANJE DVORA TRAKOŠĆAN SREDINOM 19. STOLJEĆA
- ŠTAJERSKI GRADOVI NA RIJECI DRAVI: PTUJ, MARIBOR I ORMOŽ NA GEOGRAFSKIM KARTAMA 16. STOLJEĆA
- PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
- UZ 70. GODIŠNJICU ŽIVOTA - MARIJAN ŠPOLJAR – KOPRIVNIČKI PISAC, KRITIČAR I »KULTURTREGER«
- IN MEMORIAM IVAN FUČEK, DI
RAZMJERI RECENTNOG EGZODUSA IZ HRVATSKE – ANALIZA PODATAKA SLUŽBENIH STATISTIKA RH I ZEMALJA USELJAVANJA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA
Posljednjih je godina demografska problematika suvremene Hrvatske poprimila trendove negativnije no ikad. Prirodni pad stanovništva i ubrzano iseljavanje u potonjih nekoliko godina odrednice su sve značajnijeg pada ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Obujam migracijske bilance, kao i za ukupni razvoj zemlje izrazito relevantna obilježja iseljeničkog kontingenta, nameću nužnost analize vanjske migracije hrvatskog stanovništva. Metodološke pak prepreke, koje otežavaju prikupljanje podataka o prostornom kretanju stanovništva Hrvatske, upućuju na službene statistike zemalja primateljica koje ukazuju kako su razmjeri egzodusa, u odnosu na podatke Državnog zavoda za statistiku, znatno veći. Cilj je ovog rada, stoga, komparativnom analizom podataka Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske i dostupnih statistika europskih zemalja u koje naše stanovništvo posljednjih godina najviše iseljava, poput Njemačke, Austrije, Irske i Švedske, utvrditi stvarne razmjere i obilježja recentnog iseljeničkog vala.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperMonika BALIJA
