• OSTACI RANOSREDNJOVJEKOVNOG NASELJA NA LOKALITETU HLEBINE � VELIKE HLEBINE
• DRAVSKA ZIMSKA OAZA (OSVRT NA IZGRADNJU OSJE?KE ZIMSKE LUKE)
• OPORUKA KAO POVIJESNI IZVOR � TRAGOM OPORUKA TRIJU ?UR?EV?ANA IZ PRVE POLOVICE 20. STOLJE?A
• ?ISTA STRANKA PRAVA (STAR?EVI?EVA HRVATSKA STRANKA PRAVA/STRANKA PRAVA) U VIROVITICI 1895.-1914.
• WHO IS TALKING IN IVAN GOLUB'S KALNOVE?KI RAZGOVORI (KALNOVEC DISCUSSIONS)? THE ANALYSIS OF SPEAKERS AND LYRIC POLYPHONY
• DEMOGEOGRAFSKA OBILJE�JA HRVATSKIH PRIGRANI?NIH ADMINISTRATIVNIH JEDINICA PREMA REPUBLICI SLOVENIJI
• �IVOT POGRANI?NOG STANOVNI�TVA: STUDIJA SLU?AJA ME?IMURJE
• ANALIZA POTENCIJALA LOKACIJE ZA IZGRADNJU LOGISTI?KOG CENTRA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• PRIMJENA VIRTUALNE I PRO�IRENE STVARNOSTI U PROMOCIJI TURISTI?KIH DESTINACIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE
• KOMPARATIVNA ANALIZA PRIMJENE MENAD�ERSKIH ALATA U PROCESU NABAVE U PODUZE?IMA SJEVEROZAPADNE I SREDI�NJE REGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
• TURISTI?KA PREZENTACIJA KULTURNE BA�TINE ME?IMURJA
• PROSTORNA DISTRIBUCIJA POSLOVNIH SUBJEKATA I NJIHOV UTJECAJ NA GOSPODARSKU STRUKTURU GRADA KRI�EVACA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• �PODRAVINA� ME?U A1 HRVATSKIM ZNANSTVENIM ?ASOPISIMA
• UPUTE SURADNICIMA

PRIMJENA VIRTUALNE I PRO�IRENE STVARNOSTI U PROMOCIJI TURISTI?KIH DESTINACIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

Promocija, kao element marketin�kog miksa, je izuzetno va�na jer predstavlja komunikaciju izme?u potro�a?a i poduze?a. S obzirom na veliku orijentiranost turizma Republike Hrvatske na priobalje, kopneni turizam se smatra iznimno zapostavljen. Na to ukazuju niske zarade od turizma u navedenom dijelu Republike Hrvatske. Sjeverozapadni dio Hrvatske obiluje mnogim destinacijama koje su zanemarene i u kojima se ne iskori�tava njihov potencijal. Ve?ina prometnih pravaca koji idu prema moru, a kroz koje prolazi veliki broj stranih turista prote�e se kroz sjeverozapadnu Hrvatsku, no pojava autocesta udaljava turiste od bogatstva turisti?kih destinacija koje nudi ovaj dio Hrvatske. Nova tehnologija, virtualne i pro�irene stvarnosti, danas je zastupljena u medicini, sportu, filmskoj industriji te ju je kao takvu mogu?e uklju?iti i u turizam. Virtualnu i pro�irenu stvarnost, mogu?e je uklju?iti u promociju turisti?kih destinacija kako bi se privukao ve?i broj turista i kako bi im se pribli�ile atraktivnosti pojedinih destinacija. Cilj rada je utvrditi spremnost turisti?kih zajednica na ulaganje u inovativne promocijske kanale kako bi privukli potencijalne turiste te mogu?e reakcije potencijalnih turista na nove promocijske kanale. Metode kori�tene u radu su deskriptivna metoda, metoda sinteze, analize te primarna kvantitativna i kvalitativna metoda. Kao instrument kvantitativne metode kori�ten je anketni upitnik dok su dubinski intervjui kori�teni kao instrumenti kvalitativne metode istra�ivanja. Rezultati provedenog istra�ivanja dokazuju da su potencijalni turisti spremni prihvatiti nove metode promocije ?ime bi se podigla atraktivnost destinacija sjeverozapadne Hrvatske. Osim turisti?kih destinacija, kao onih koje rade direktno sa turistima i turisti?kom ponudom, potrebno je uklju?iti i druge institucije, a prvenstveno Ministarstvo turizma koje treba poduprijeti uvo?enje novih tehnologija promocije u turizam. S obzirom na ograni?enost bud�eta, a isto tako na visoka financijska sredstva potrebna za uvo?enje virtualne i pro�irene stvarnosti, klju?nu ulogu imaju EU fondovi iz kojih je mogu?e dobiti nepovratna sredstva.