• OSTACI RANOSREDNJOVJEKOVNOG NASELJA NA LOKALITETU HLEBINE – VELIKE HLEBINE
• DRAVSKA ZIMSKA OAZA (OSVRT NA IZGRADNJU OSJEČKE ZIMSKE LUKE)
• OPORUKA KAO POVIJESNI IZVOR – TRAGOM OPORUKA TRIJU ĐURĐEVČANA IZ PRVE POLOVICE 20. STOLJEĆA
• ČISTA STRANKA PRAVA (STARČEVIĆEVA HRVATSKA STRANKA PRAVA/STRANKA PRAVA) U VIROVITICI 1895.-1914.
• WHO IS TALKING IN IVAN GOLUB'S KALNOVEČKI RAZGOVORI (KALNOVEC DISCUSSIONS)? THE ANALYSIS OF SPEAKERS AND LYRIC POLYPHONY
• DEMOGEOGRAFSKA OBILJEŽJA HRVATSKIH PRIGRANIČNIH ADMINISTRATIVNIH JEDINICA PREMA REPUBLICI SLOVENIJI
• ŽIVOT POGRANIČNOG STANOVNIŠTVA: STUDIJA SLUČAJA MEĐIMURJE
• ANALIZA POTENCIJALA LOKACIJE ZA IZGRADNJU LOGISTIČKOG CENTRA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• PRIMJENA VIRTUALNE I PROŠIRENE STVARNOSTI U PROMOCIJI TURISTIČKIH DESTINACIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE
• KOMPARATIVNA ANALIZA PRIMJENE MENADŽERSKIH ALATA U PROCESU NABAVE U PODUZEĆIMA SJEVEROZAPADNE I SREDIŠNJE REGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
• TURISTIČKA PREZENTACIJA KULTURNE BAŠTINE MEĐIMURJA
• PROSTORNA DISTRIBUCIJA POSLOVNIH SUBJEKATA I NJIHOV UTJECAJ NA GOSPODARSKU STRUKTURU GRADA KRIŽEVACA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• »PODRAVINA« MEĐU A1 HRVATSKIM ZNANSTVENIM ČASOPISIMA
• UPUTE SURADNICIMA

PRIMJENA VIRTUALNE I PROŠIRENE STVARNOSTI U PROMOCIJI TURISTIČKIH DESTINACIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

Promocija, kao element marketinškog miksa, je izuzetno važna jer predstavlja komunikaciju između potrošača i poduzeća. S obzirom na veliku orijentiranost turizma Republike Hrvatske na priobalje, kopneni turizam se smatra iznimno zapostavljen. Na to ukazuju niske zarade od turizma u navedenom dijelu Republike Hrvatske. Sjeverozapadni dio Hrvatske obiluje mnogim destinacijama koje su zanemarene i u kojima se ne iskorištava njihov potencijal. Većina prometnih pravaca koji idu prema moru, a kroz koje prolazi veliki broj stranih turista proteže se kroz sjeverozapadnu Hrvatsku, no pojava autocesta udaljava turiste od bogatstva turističkih destinacija koje nudi ovaj dio Hrvatske. Nova tehnologija, virtualne i proširene stvarnosti, danas je zastupljena u medicini, sportu, filmskoj industriji te ju je kao takvu moguće uključiti i u turizam. Virtualnu i proširenu stvarnost, moguće je uključiti u promociju turističkih destinacija kako bi se privukao veći broj turista i kako bi im se približile atraktivnosti pojedinih destinacija. Cilj rada je utvrditi spremnost turističkih zajednica na ulaganje u inovativne promocijske kanale kako bi privukli potencijalne turiste te moguće reakcije potencijalnih turista na nove promocijske kanale. Metode korištene u radu su deskriptivna metoda, metoda sinteze, analize te primarna kvantitativna i kvalitativna metoda. Kao instrument kvantitativne metode korišten je anketni upitnik dok su dubinski intervjui korišteni kao instrumenti kvalitativne metode istraživanja. Rezultati provedenog istraživanja dokazuju da su potencijalni turisti spremni prihvatiti nove metode promocije čime bi se podigla atraktivnost destinacija sjeverozapadne Hrvatske. Osim turističkih destinacija, kao onih koje rade direktno sa turistima i turističkom ponudom, potrebno je uključiti i druge institucije, a prvenstveno Ministarstvo turizma koje treba poduprijeti uvođenje novih tehnologija promocije u turizam. S obzirom na ograničenost budžeta, a isto tako na visoka financijska sredstva potrebna za uvođenje virtualne i proširene stvarnosti, ključnu ulogu imaju EU fondovi iz kojih je moguće dobiti nepovratna sredstva.