- OSTACI RANOSREDNJOVJEKOVNOG NASELJA NA LOKALITETU HLEBINE – VELIKE HLEBINE
- DRAVSKA ZIMSKA OAZA (OSVRT NA IZGRADNJU OSJEČKE ZIMSKE LUKE)
- OPORUKA KAO POVIJESNI IZVOR – TRAGOM OPORUKA TRIJU ĐURĐEVČANA IZ PRVE POLOVICE 20. STOLJEĆA
- ČISTA STRANKA PRAVA (STARČEVIĆEVA HRVATSKA STRANKA PRAVA/STRANKA PRAVA) U VIROVITICI 1895.-1914.
- WHO IS TALKING IN IVAN GOLUB'S KALNOVEČKI RAZGOVORI (KALNOVEC DISCUSSIONS)? THE ANALYSIS OF SPEAKERS AND LYRIC POLYPHONY
- DEMOGEOGRAFSKA OBILJEŽJA HRVATSKIH PRIGRANIČNIH ADMINISTRATIVNIH JEDINICA PREMA REPUBLICI SLOVENIJI
- ŽIVOT POGRANIČNOG STANOVNIŠTVA: STUDIJA SLUČAJA MEĐIMURJE
- ANALIZA POTENCIJALA LOKACIJE ZA IZGRADNJU LOGISTIČKOG CENTRA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
- PRIMJENA VIRTUALNE I PROŠIRENE STVARNOSTI U PROMOCIJI TURISTIČKIH DESTINACIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE
- KOMPARATIVNA ANALIZA PRIMJENE MENADŽERSKIH ALATA U PROCESU NABAVE U PODUZEĆIMA SJEVEROZAPADNE I SREDIŠNJE REGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
- TURISTIČKA PREZENTACIJA KULTURNE BAŠTINE MEĐIMURJA
- PROSTORNA DISTRIBUCIJA POSLOVNIH SUBJEKATA I NJIHOV UTJECAJ NA GOSPODARSKU STRUKTURU GRADA KRIŽEVACA
- PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
- »PODRAVINA« MEĐU A1 HRVATSKIM ZNANSTVENIM ČASOPISIMA
- UPUTE SURADNICIMA
ŽIVOT POGRANIČNOG STANOVNIŠTVA: STUDIJA SLUČAJA MEĐIMURJE
Autori u tekstu donose informacije o hrvatsko-slovenskim odnosima na području pograničnog prostora u Međimurju s posebnim naglaskom na prostor današnjih općina Nedelišće, Štrigova, Sveti Martin na Muri te na područje Grada Murskog Središća. Na temelju životnih priča kazivača, koji su rodbinskim vezama bili povezani sa Slovenijom, i arhivskih izvora (matičnih knjiga umrlih i vjenčanih uz hrvatsko-slovensku granicu u Međimurskoj županiji) donose prikaz života pograničnog prostora prije 1991. godine te nakon postavljanja granične linije. U članku donose podatke o nacionalno mješovitim brakovima, odnosno o broju umrlih Slovenaca na području hrvatskih župa od sredine 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća te donose zaključke o intenzitetu pograničnih odnosa. U članku je poseban naglasak dan na pojedinim etnološkim elementima povezivanja, a koji su bili temelj za zaključivanje o suživotu promatranog prostora. Autori su posebnu pažnju poklonili prošlosti intenzivnih odnosa Hrvata i Slovenaca kao i problemima koji su nastali postavljanjem granice između Hrvatske i Slovenije. Rodbinske veze, koje su nekada bile vrlo česte, nakon 1991. godine su se prorijedile, a poznavanje jednog i drugog jezika postalo je kod osoba mlađe dobi vrlo rijetko. Kao zaključak može se izreći da je suživot u prošlosti bio bogat, a problemi nakon osamostaljenja nastali su tamo gdje je povezivanje bilo najintenzivnije.
Pregledni radDr. sc. Filip Škiljan
