• OSTACI RANOSREDNJOVJEKOVNOG NASELJA NA LOKALITETU HLEBINE � VELIKE HLEBINE
• DRAVSKA ZIMSKA OAZA (OSVRT NA IZGRADNJU OSJE?KE ZIMSKE LUKE)
• OPORUKA KAO POVIJESNI IZVOR � TRAGOM OPORUKA TRIJU ?UR?EV?ANA IZ PRVE POLOVICE 20. STOLJE?A
• ?ISTA STRANKA PRAVA (STAR?EVI?EVA HRVATSKA STRANKA PRAVA/STRANKA PRAVA) U VIROVITICI 1895.-1914.
• WHO IS TALKING IN IVAN GOLUB'S KALNOVE?KI RAZGOVORI (KALNOVEC DISCUSSIONS)? THE ANALYSIS OF SPEAKERS AND LYRIC POLYPHONY
• DEMOGEOGRAFSKA OBILJE�JA HRVATSKIH PRIGRANI?NIH ADMINISTRATIVNIH JEDINICA PREMA REPUBLICI SLOVENIJI
• �IVOT POGRANI?NOG STANOVNI�TVA: STUDIJA SLU?AJA ME?IMURJE
• ANALIZA POTENCIJALA LOKACIJE ZA IZGRADNJU LOGISTI?KOG CENTRA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
• PRIMJENA VIRTUALNE I PRO�IRENE STVARNOSTI U PROMOCIJI TURISTI?KIH DESTINACIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE
• KOMPARATIVNA ANALIZA PRIMJENE MENAD�ERSKIH ALATA U PROCESU NABAVE U PODUZE?IMA SJEVEROZAPADNE I SREDI�NJE REGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
• TURISTI?KA PREZENTACIJA KULTURNE BA�TINE ME?IMURJA
• PROSTORNA DISTRIBUCIJA POSLOVNIH SUBJEKATA I NJIHOV UTJECAJ NA GOSPODARSKU STRUKTURU GRADA KRI�EVACA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• �PODRAVINA� ME?U A1 HRVATSKIM ZNANSTVENIM ?ASOPISIMA
• UPUTE SURADNICIMA

DRAVSKA ZIMSKA OAZA (OSVRT NA IZGRADNJU OSJE?KE ZIMSKE LUKE)

Autorice usmjeravaju istra�ivanje na regulacijske radove u donjem toku rijeke Drave, na potezu kod Gornjega grada Osijeka i analiziraju okolnosti koje su utjecale na izgradnju osje?ke Zimske luke u posljednjem desetlje?u 19. stolje?a. Zbog ja?anja parobrodarskoga prometa na Dravi bila je potrebna redovita i sustavna regulacija rijeke kod Osijeka te je Gradsko poglavarstvo, pod utjecajem velikoga �upana Theodora grofa Peja?evi?a, usporedo planiralo prijeko potrebnu izgradnju pristani�ta zimovnika. Temeljem arhivskoga gradiva koje je pohranjeno u Dr�avnom arhivu u Osijeku, autorice prate spomenute radove u razdoblju od 1894. do 1898. godine, prepreke, probleme i brojne pregovore oko izgradnje Zimske luke do njezina kona?na rje�enja. Zimska luka bila je prijeko potrebna da bi Gradsko poglavarstvo uvelo reda u smje�taju plovnih objekata i provelo kontrolu naplate pristani�ne pristojbe za brodove (�ajke, dereglije i dr.) i plovne objekte (?amce, splavi, kupali�ta i dr.) koji su tijekom plovidbenih dana povremeno bili usidreni uz gornjodravsku obalu, a zimi kada nije bila mogu?a plovidba rijekom Dravom zbog zimskih uvjeta, ostajali tu usidreni. Tijekom jednogodi�njega razdoblja od kraja 1897. do kraja 1898. gra?ena je Zimska luka i izvedena u du�ini od 600 m kao usporedna gradnja regulacijskih radova na desnoj obali rijeke Drave. Njezinom izgradnjom utvr?ivala se i obala na kojoj je izgra?ena cesta od granitnih kocaka. Time je u Zimskoj luci dobiven pristani�ni prostor od 26.000 m2, a zimovnik je bio dug 460 m. U njega je moglo stati 4 velika i 13 manjih brodova te 17 la?a i 4 vodenice.