Tijekom posljednja dva desetlje?a cijelu su Hrvatsku, pa i naselje Koprivnicu, zahvatili negativni demografski trendovi, izazvani ponajprije prirodnim padom, ali i sve intenzivnijim iseljavanjem mladog i fertilnog stanovnitva u inozemstvo. Navedeni procesi i reakcije na njih potvr?uju pristup u kojem se stanovnitvo ne smatra osnovnim resursom prostora i potencijalom svakog planiranja i revitalizacije. Zato su i Hrvatska i promatrana koprivni?ka populacija u sve nezavidnijem poloaju. Budu?i je kretanje stanovnitva demografski okvir prostornog planiranja i revitalizacijskog pristupa, u radu je za procjenu ukupnog stanovnitva primijenjena matemati?ka ekstrapolacija temeljena na podacima posljednjeg popisa stanovnitva 2011. godine. Dominantni procesi sve vie usmjeravaju suvremeni razvoj i negativno utje?u na budu?nost promatranog prostora pa time name?u nunost predlaganja i postavljanja rjeenja za izvjesniju razvojnu budu?nost, zasnovanu na populacijskoj i revitalizacijskoj politici. Stoga rad daje poseban osvrt na revitalizacijsku politiku i revitalizacijske modele s domicilnom i imigracijskom populacijom.
Prethodno priop?enje / Preliminary communicationMonika BALIJA