Tijekom posljednja dva desetljeća cijelu su Hrvatsku, pa i naselje Koprivnicu, zahvatili negativni demografski trendovi, izazvani ponajprije prirodnim padom, ali i sve intenzivnijim iseljavanjem mladog i fertilnog stanovništva u inozemstvo. Navedeni procesi i reakcije na njih potvrđuju pristup u kojem se stanovništvo ne smatra osnovnim resursom prostora i potencijalom svakog planiranja i revitalizacije. Zato su i Hrvatska i promatrana koprivnička populacija u sve nezavidnijem položaju. Budući je kretanje stanovništva demografski okvir prostornog planiranja i revitalizacijskog pristupa, u radu je za procjenu ukupnog stanovništva primijenjena matematička ekstrapolacija temeljena na podacima posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine. Dominantni procesi sve više usmjeravaju suvremeni razvoj i negativno utječu na budućnost promatranog prostora pa time nameću nužnost predlaganja i postavljanja rješenja za izvjesniju razvojnu budućnost, zasnovanu na populacijskoj i revitalizacijskoj politici. Stoga rad daje poseban osvrt na revitalizacijsku politiku i revitalizacijske modele s domicilnom i imigracijskom populacijom.
Prethodno priopćenje / Preliminary communicationMonika BALIJA