• TOPOGRAFIJA ARHEOLO�KIH LOKALITETA S TALIONI?KOM DJELATNO�?U NA PROSTORU PODRAVINE
• GRADEC (GERECZ) � SREDNJOVJEKOVNO PODRAVSKO VLASTELINSTVO
• LESS-KNOWN BOSNIAN CAMPAIGN DURING THE 1566 SIEGE OF SZIGETV�R
• SABLJA SIGETSKOG NIKOLE IV. ZRINSKOG
• �LEGRADSKA I ME?IMURSKA KAPETANIJA� - DODACI VOJNOJ SLU�BI NIKOLE VII. ZRINSKOG
• KRAJI�KA NASELJA UZ RIJEKU DRAVU NA PODRU?JU ?UR?EVE?KE PUKOVNIJE NA KRAJU 18. STOLJE?A
• UZROCI I POSLJEDICE MNOGOSTRUKE SURADNJE NA�IH KRAJEVA UZ DRAVU S REGIJAMA OD 1868. DO 1931. TJ. OD HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE DO VELIKE SVJETSKE KRIZE
• STRADANJE ROMA U LUDBREGU ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA
• NASELJE KOPRIVNICA - SUVREMENI DEMOGRAFSKI IZAZOVI
• DEVELOPMENT OF FAMILY TOURISM BUSINESSES IN RURAL AREAS: MULTI CRITERIA ASSESSMENT OF BUSINESSES IN EASTER SLOVENIA
• EKOSISTEMSKE ZNA?ILNOSTI KRA�KE JAME BELOJA?E V PODRAVSKI REGIJI
• MARGINALNOST KAO ZNANSTVENO-ISTRA�IVA?KA TEMA U GEOGRAFIJI - S OSVRTOM NA ME?IMURJE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UPUTE SURADNICIMA

UZROCI I POSLJEDICE MNOGOSTRUKE SURADNJE NA�IH KRAJEVA UZ DRAVU S REGIJAMA OD 1868. DO 1931. TJ. OD HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE DO VELIKE SVJETSKE KRIZE

Krajevi uz Dravu trebali bi biti zajedni?ki vezani mnogim faktorima. No politi?ke promjene su djelovale razjedinjavaju?e, pa se mo�e govoriti o mariborskoj, vara�dinskoj, koprivni?koj i slavonskoj Podravini s time da se mijenja i pripadnost tog podru?ja u okviru raznih adminstrativnih pa i dr�avnih sustava. U radu je nakon ove?eg uvodnog dijela te�i�te stavljeno na usporedbu promjena razdoblja 1868. do 1918. i 1918. do 1931. dakle razdoblja Austro-Ugarske Monarhije i jugoslavenske dr�ave 1918.-1931., iako bi takvu komparaciju trebalo na?initi za sva povijesna razdoblja od prethistorije i antike do srednjovjekovlja i kroz ?itav novi vijek. Neminovno je da je podravska regija, zahvaljuju?i upravo svom polo�aju uz Dravu, morala korespondirati s drugim krajevima uz Dravu, a osobito gdje su postojali gospodarski, trgova?ki i prometni interesi odnosno gdje su iste krize ili prirodne nepogode poga?ale narod. Politika je djelovala da su nekad bile ja?e veze sjever - jug (1868.-1918.) a od 1918. do 1931. istok zapad, ali je kontinuitet zajedni?kih interesa, osobito na podru?ju etnokulture bio onaj faktor koji je ukazivao na potrebu veza.