• TOPOGRAFIJA ARHEOLOŠKIH LOKALITETA S TALIONIČKOM DJELATNOŠĆU NA PROSTORU PODRAVINE
• GRADEC (GERECZ) – SREDNJOVJEKOVNO PODRAVSKO VLASTELINSTVO
• LESS-KNOWN BOSNIAN CAMPAIGN DURING THE 1566 SIEGE OF SZIGETVÁR
• SABLJA SIGETSKOG NIKOLE IV. ZRINSKOG
• »LEGRADSKA I MEĐIMURSKA KAPETANIJA« - DODACI VOJNOJ SLUŽBI NIKOLE VII. ZRINSKOG
• KRAJIŠKA NASELJA UZ RIJEKU DRAVU NA PODRUČJU ĐURĐEVEČKE PUKOVNIJE NA KRAJU 18. STOLJEĆA
• UZROCI I POSLJEDICE MNOGOSTRUKE SURADNJE NAŠIH KRAJEVA UZ DRAVU S REGIJAMA OD 1868. DO 1931. TJ. OD HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE DO VELIKE SVJETSKE KRIZE
• STRADANJE ROMA U LUDBREGU ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA
• NASELJE KOPRIVNICA - SUVREMENI DEMOGRAFSKI IZAZOVI
• DEVELOPMENT OF FAMILY TOURISM BUSINESSES IN RURAL AREAS: MULTI CRITERIA ASSESSMENT OF BUSINESSES IN EASTER SLOVENIA
• EKOSISTEMSKE ZNAČILNOSTI KRAŠKE JAME BELOJAČE V PODRAVSKI REGIJI
• MARGINALNOST KAO ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKA TEMA U GEOGRAFIJI - S OSVRTOM NA MEĐIMURJE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• UPUTE SURADNICIMA

UZROCI I POSLJEDICE MNOGOSTRUKE SURADNJE NAŠIH KRAJEVA UZ DRAVU S REGIJAMA OD 1868. DO 1931. TJ. OD HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE DO VELIKE SVJETSKE KRIZE

Krajevi uz Dravu trebali bi biti zajednički vezani mnogim faktorima. No političke promjene su djelovale razjedinjavajuće, pa se može govoriti o mariborskoj, varaždinskoj, koprivničkoj i slavonskoj Podravini s time da se mijenja i pripadnost tog područja u okviru raznih adminstrativnih pa i državnih sustava. U radu je nakon ovećeg uvodnog dijela težište stavljeno na usporedbu promjena razdoblja 1868. do 1918. i 1918. do 1931. dakle razdoblja Austro-Ugarske Monarhije i jugoslavenske države 1918.-1931., iako bi takvu komparaciju trebalo načiniti za sva povijesna razdoblja od prethistorije i antike do srednjovjekovlja i kroz čitav novi vijek. Neminovno je da je podravska regija, zahvaljujući upravo svom položaju uz Dravu, morala korespondirati s drugim krajevima uz Dravu, a osobito gdje su postojali gospodarski, trgovački i prometni interesi odnosno gdje su iste krize ili prirodne nepogode pogađale narod. Politika je djelovala da su nekad bile jače veze sjever - jug (1868.-1918.) a od 1918. do 1931. istok zapad, ali je kontinuitet zajedničkih interesa, osobito na području etnokulture bio onaj faktor koji je ukazivao na potrebu veza.