• KATASTROFALNE POPLAVE U KOPRIVNI?KOJ I ?UR?EVA?KOJ PODRAVINI 1965., 1966. I 1972. GODINE
• MUZEJ � MOST RIJEKE DRAVE KOD BOTOVA
• NARAVNI ?ISTILNI SISTEMI KOT INOVAVITNI PRISTOPI ZA ?I�?ENJE VODE NA PRIMERU ?EZMEJNEGA OBMO?JA MED MURO IN DRAVO � GAJ�EVSKO JEZERO
• BATHING IN THE DRAVA � �GOING WITH THE FLOW�
• POSJED SVETI MARTIN/ FELSE SZENT MARTON/ MARTINCI � DJELI? STARE SLAVONIJE S DRUGE STRANE RIJEKE DRAVE
• RIJEKA DRAVA I NJEZINA PRITOKA MURA KAO ZAVI?AJNE, GRANI?NE I MITSKE VODE U TRADICIJSKOM PJESNI�TVU ME?IMURJA I SUSJEDNIH KAJKAVSKIH PODRU?JA
• PROSTORNI RAZVOJ VIKENDA�TVA U RURALNIM PODRU?JIMA HRVATSKE: PRIMJER KOPRIVNI?KOKRI�EVA?KE �UPANIJE
• REGIONAL POLICY IN THE EASTERN SLOVENIA COHESION REGION - INNOVATIVE OPEN TECHNOLOGIES (SMART SPECIALIZATION)
• RANGIRANJE OPASNIH DIONICA CESTOVNE MRE�E ME?IMURSKE �UPANIJE AHP METODOM
• PRIRODNOGEOGRAFSKE ZNA?AJKE BJELOVARSKOBILOGORSKE �UPANIJE U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA
• TURISTI?KOGEOGRAFSKI PRISTUP U VALORIZACIJI KULTURNE BA�TINE
• PROGRAM MLADI ?UVARI PRIRODE ME?IMURJA - POZITIVAN PRIMJER EKOLO�KE EDUKACIJE U?ENIKA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• BIBLIOGRAFIJA RADOVA ?ASOPISA PODRAVINA 2002. - 2016.
• UPUTE SURADNICIMA

KATASTROFALNE POPLAVE U KOPRIVNI?KOJ I ?UR?EVA?KOJ PODRAVINI 1965., 1966. I 1972. GODINE

Rijeka Drava, ?esto i zbog dotoka velikih koli?ina vode iz svoje pritoke Mure, stolje?ima je poplavljivala prostore koprivni?ke i ?ur?eva?ke Podravine. U posljednjih pola stolje?a zabilje�ene su tri poplave katastrofalnih razmjera. Dvostruka je poplava bila 1965., gotovo isti se scenarij ponovio 1966., a po razmjerima �teta u kolektivnom je pam?enju posebno mjesto dobilo izlijevanje Drave 1972. Tada se pod vodom na�lo tridesetak podravskih naselja, uklju?uju?i i dijelove Koprivnice, oko 11.000 hektara poljoprivrednog zemlji�te, a uni�teno je ili o�te?eno vi�e stotina stambenih i gospodarskih objekata te brojne prometnice i mostovi. Evidentirana je �teta bila desetak puta ve?a od one iz prethodnih poplava. Razorne su poplave dovele do intenziviranja gradnje nasipa, �to je smanjilo opasnost od poplava, iako je Drava u jo� nekoliko navrata opasno zaprijetila. Kona?no je rje�enje kontrole vodostaja te rijeke bio sustav dravskih hidroelektrana, ali projekti koji su se odnosili na koprivni?ku i ?ur?eva?ku Podravinu iz niza razloga nisu realizirani.