• SLU?AJNI ARHEOLO�KI NALAZI IZ PODRAVSKIH �LJUN?ARA KAO INDIKATORI ODNOSA ?OVJEKA I PRIRODE
• GEOGRAFSKI POLO�AJ I PROMETNA POVEZANOST JEZERA ��ODERICA�
• GENEZA I EKSPLOATACIJA �LJUNKA I PIJESKA NA PODRU?JU �ODERICE
• �ODERICA, MOJE VI?ENJE (1938.-1952.)
• �BJELOVARCI� NA �ODERICI
• MEDIJSKA SLIKA �PODRAVSKE RIVIJERE�
• TURISTI?KA PERSPEKTIVA JEZERA �ODERICA
• PO?ECI I RAZVOJ �ODERICE KAO TURISTI?KOREKREATIVNOG CENTRA
• STRUKTURA, OBILJE�JA I STAVOVI POSJETITELJA �ODERICE 2015. GODINE
• STATUS PTICA (AVES) I POJAVA STRANIH INVAZIVNIH VRSTA (REPTILIA: EMYDIDAE, MALACOSTRACA: CAMBARIDAE) NA JEZERU �ODERICA
• PREDINDUSTRIJSKA OBRADA �ELJEZA: POKAZATELJI TALIONI?KE DJELATNOSTI NA PRIMJERU ARHEOLO�KIH NALAZI�TA U PODRAVINI
• RUKOPISNA ZBIRKA �HRVATSKE NARODNE PJESME PUKA �TOKAVSKOGA I KAJKAVSKOGA� ?URE DE�ELI?A
• OSVRT NA NEKE NOVINSKE IZVJE�TAJE O POTRESU U PODRAVINI 1938. GODINE
• VJERSKI PRIJELAZI S PRAVOSLAVNE NA RIMOKATOLI?KU I GRKOKATOLI?KU VJEROISPOVIJEST U PODRAVINI IZME?U 1941. I 1945. GODINE
• SVEU?ILI�NI PROFESOR, HRVATSKI ZOOLOG I HIDROBIOLOG IVO MATONI?KIN I NJEGOVO DJELO
• AKADEMIK DRAGUTIN FELETAR (UZ 75 GODINA �IVOTA)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

RUKOPISNA ZBIRKA �HRVATSKE NARODNE PJESME PUKA �TOKAVSKOGA I KAJKAVSKOGA� ?URE DE�ELI?A

Me?u najopse�nije rukopisne pjesmarice sastavljene ubrzo nakon hrvatskoga narodnog preporoda svakako ide i zbirka Hrvatske narodne pjesme puka �tokavskoga i Kajkavskoga ?ure De�eli?a koja se danas ?uva u Razredu za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pod oznakom MH 186. Potpisana je jednim od skuplja?evih pseudonima: I. St. Mirkovi? I-nin. Sam ju je De�eli? ve? 1859. pripremio za tisak, ali do tiskanja nikada nije do�lo. U op�irnijem se predgovoru govori o zemljopisnom i jezi?nom prostoru na kojem su pjesme skupljene i o na?inu zapisivanja tekstova. Autor isti?e da je sve nastojao zapisati to?no onako kako je ?uo i navodi brojne probleme na koje je nailazio bilje�e?i, posebno kajkavske, pjesme. U kajkavskim je zapisima koristio samo grafem ? (smatraju?i da je kajkavski glas ? �mek�i� od �tokavskoga ?, a �tvr?i� od ?), ?ime je odstupio od postpreporodna prakse u kojoj je za oba glasa kori�teno samo slovo ?. Kako u vrijeme sastavljanja zbirke nije postojalo slovo ? , De�eli? se slu�i dvoslovom gj , kako su postupali i pisci do preporoda. Vi�e je problema bilo s kajkavskim vokalizmom, pa su tu njegova rje�enja tek djelomi?na. Rukopis nije bio izvorno paginiran. Stoga je, gotovo devedeset godina kasnije, paginaciju, na�alost dosta nemarno, proveo Vinko �ganec. Zbirka ina?e donosi samo tekstove, bez napjeva, i podijeljena je u dva dijela. Prvi obuhva?a �tokavske, a drugi kajkavske pjesme. �tokavski donosi 155 zapisa i motivsko-tematski je ne�to u�i od kajkavskog dijela. Gotovo sve su pjesme u njemu motivirane ljubavlju, pa se mogu i podijeliti na ?istu liriku, balade i romance. Tu je jedina prava epska pjesma Liepi ajduk. Kajkavski dio obuhva?a 203 teksta i po motivsko-tematskim je zna?ajkama mnogo raznovrsniji od �tokavskog. Ipak se i �tokavski i kajkavski dio motivski ?esto preple?u i pokazuju svu onu usmenoknji�evnu raznovrsnost koja je jo� oko sredine devetnaestog stolje?a dominirala na sjevernim hrvatskim prostorima. Brojni motivi, me?utim, prelaze i jezi?ne i nacionalne granice, pa tako De�eli?eve zapise ?ine neodvojivim dijelom cjelokupne hrvatske, ali i europske usmenoknji�evne ba�tine. S obzirom na ?injenicu da je De�eli? zapisivao kako je ?uo, a sam ni�ta nije mijenjao niti popravljao, pjesme iz njegove zbirke daju pouzdanu podlogu za daljnja prou?avanja.