• SLU?AJNI ARHEOLO�KI NALAZI IZ PODRAVSKIH �LJUN?ARA KAO INDIKATORI ODNOSA ?OVJEKA I PRIRODE
• GEOGRAFSKI POLO�AJ I PROMETNA POVEZANOST JEZERA ��ODERICA�
• GENEZA I EKSPLOATACIJA �LJUNKA I PIJESKA NA PODRU?JU �ODERICE
• �ODERICA, MOJE VI?ENJE (1938.-1952.)
• �BJELOVARCI� NA �ODERICI
• MEDIJSKA SLIKA �PODRAVSKE RIVIJERE�
• TURISTI?KA PERSPEKTIVA JEZERA �ODERICA
• PO?ECI I RAZVOJ �ODERICE KAO TURISTI?KOREKREATIVNOG CENTRA
• STRUKTURA, OBILJE�JA I STAVOVI POSJETITELJA �ODERICE 2015. GODINE
• STATUS PTICA (AVES) I POJAVA STRANIH INVAZIVNIH VRSTA (REPTILIA: EMYDIDAE, MALACOSTRACA: CAMBARIDAE) NA JEZERU �ODERICA
• PREDINDUSTRIJSKA OBRADA �ELJEZA: POKAZATELJI TALIONI?KE DJELATNOSTI NA PRIMJERU ARHEOLO�KIH NALAZI�TA U PODRAVINI
• RUKOPISNA ZBIRKA �HRVATSKE NARODNE PJESME PUKA �TOKAVSKOGA I KAJKAVSKOGA� ?URE DE�ELI?A
• OSVRT NA NEKE NOVINSKE IZVJE�TAJE O POTRESU U PODRAVINI 1938. GODINE
• VJERSKI PRIJELAZI S PRAVOSLAVNE NA RIMOKATOLI?KU I GRKOKATOLI?KU VJEROISPOVIJEST U PODRAVINI IZME?U 1941. I 1945. GODINE
• SVEU?ILI�NI PROFESOR, HRVATSKI ZOOLOG I HIDROBIOLOG IVO MATONI?KIN I NJEGOVO DJELO
• AKADEMIK DRAGUTIN FELETAR (UZ 75 GODINA �IVOTA)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

MEDIJSKA SLIKA �PODRAVSKE RIVIJERE�

Rad se u osnovi bavi medijskom slikom �oderice u 1980-im godinama, ali obja�njava i okolnosti razvoja tog kupali�nog izleti�ta krajem 1970-ih i po?etkom 1990-ih godina. Jezero udaljeno samo 15-ak kilometara od Koprivnice trebalo je, naime, prema zamislima op?inskih vlasti prerasti u jedan od va�nijih kontinentalnih turisti?ko-rekreacijskih centara, koji bi sezonu pro�irio na ve?i dio godine. Iako je dosta investirano u ugostiteljske objekte i sportske sadr�aje, kao i ure?enje pla�a, planovi su se pokazali nerealnima. Jezero nikad nije dobilo prave hotelske kapacitete, a nije uspjelo rije�iti niti ve?inu infrastrukturnih problema, od pitke vode i kanalizacije pa do ?i�?enja pla�a i efikasne za�tite od komaraca. U razdoblju od desetak godina promijenile su se i ?etiri organizacije i tvrtke koje su se bavile gospodarenjem �odericom: Turisti?ki biro, Grozd, SIZ fizi?ke kulture i Turisti?ko dru�tvo Koprivnica. Ve? je i to dovoljno govorilo o tome da nije bilo mogu?e prona?i model dugoro?nog i stabilnog financiranja toga popularnog izleti�ta, u koje je u vru?im ljetnim vikendima dolazilo i do 20-ak tisu?a kupa?a. Lokalni tjednik Glas Podravine redovno je pratio sve �to se doga?a na toj �podravskoj rivijeri�, afirmiraju?i sve akcije koje su inicirane za pove?anje turisti?kog prometa, ali nije propu�tao upozoriti na ozbiljne propuste u realizaciji tih ideja.