• SLUČAJNI ARHEOLOŠKI NALAZI IZ PODRAVSKIH ŠLJUNČARA KAO INDIKATORI ODNOSA ČOVJEKA I PRIRODE
• GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PROMETNA POVEZANOST JEZERA »ŠODERICA«
• GENEZA I EKSPLOATACIJA ŠLJUNKA I PIJESKA NA PODRUČJU ŠODERICE
• ŠODERICA, MOJE VIĐENJE (1938.-1952.)
• »BJELOVARCI« NA ŠODERICI
• MEDIJSKA SLIKA »PODRAVSKE RIVIJERE«
• TURISTIČKA PERSPEKTIVA JEZERA ŠODERICA
• POČECI I RAZVOJ ŠODERICE KAO TURISTIČKOREKREATIVNOG CENTRA
• STRUKTURA, OBILJEŽJA I STAVOVI POSJETITELJA ŠODERICE 2015. GODINE
• STATUS PTICA (AVES) I POJAVA STRANIH INVAZIVNIH VRSTA (REPTILIA: EMYDIDAE, MALACOSTRACA: CAMBARIDAE) NA JEZERU ŠODERICA
• PREDINDUSTRIJSKA OBRADA ŽELJEZA: POKAZATELJI TALIONIČKE DJELATNOSTI NA PRIMJERU ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA U PODRAVINI
• RUKOPISNA ZBIRKA »HRVATSKE NARODNE PJESME PUKA ŠTOKAVSKOGA I KAJKAVSKOGA« ĐURE DEŽELIĆA
• OSVRT NA NEKE NOVINSKE IZVJEŠTAJE O POTRESU U PODRAVINI 1938. GODINE
• VJERSKI PRIJELAZI S PRAVOSLAVNE NA RIMOKATOLIČKU I GRKOKATOLIČKU VJEROISPOVIJEST U PODRAVINI IZMEĐU 1941. I 1945. GODINE
• SVEUČILIŠNI PROFESOR, HRVATSKI ZOOLOG I HIDROBIOLOG IVO MATONIČKIN I NJEGOVO DJELO
• AKADEMIK DRAGUTIN FELETAR (UZ 75 GODINA ŽIVOTA)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

MEDIJSKA SLIKA »PODRAVSKE RIVIJERE«

Rad se u osnovi bavi medijskom slikom Šoderice u 1980-im godinama, ali objašnjava i okolnosti razvoja tog kupališnog izletišta krajem 1970-ih i početkom 1990-ih godina. Jezero udaljeno samo 15-ak kilometara od Koprivnice trebalo je, naime, prema zamislima općinskih vlasti prerasti u jedan od važnijih kontinentalnih turističko-rekreacijskih centara, koji bi sezonu proširio na veći dio godine. Iako je dosta investirano u ugostiteljske objekte i sportske sadržaje, kao i uređenje plaža, planovi su se pokazali nerealnima. Jezero nikad nije dobilo prave hotelske kapacitete, a nije uspjelo riješiti niti većinu infrastrukturnih problema, od pitke vode i kanalizacije pa do čišćenja plaža i efikasne zaštite od komaraca. U razdoblju od desetak godina promijenile su se i četiri organizacije i tvrtke koje su se bavile gospodarenjem Šodericom: Turistički biro, Grozd, SIZ fizičke kulture i Turističko društvo Koprivnica. Već je i to dovoljno govorilo o tome da nije bilo moguće pronaći model dugoročnog i stabilnog financiranja toga popularnog izletišta, u koje je u vrućim ljetnim vikendima dolazilo i do 20-ak tisuća kupača. Lokalni tjednik Glas Podravine redovno je pratio sve što se događa na toj »podravskoj rivijeri«, afirmirajući sve akcije koje su inicirane za povećanje turističkog prometa, ali nije propuštao upozoriti na ozbiljne propuste u realizaciji tih ideja.