ŠODERICA, MOJE VIĐENJE (1938.-1952.)

Šoderica je umjetno jezero nastalo eksploatacijom šljunka i pijeska za potrebe građevinarstva. Šoderica je stoga bila građevno rudarsko poduzeće, ali je njena eksploatacija ovisila o intenzitetu građevinarstva, a koja je počela u vrijeme kada je plemićka obitelj Inkey bila u vlasništvu tog područja. Pogon vađenja šljunka razvili su ponajviše Židovi iz Bjelovara, Koprivnice i Drnja. Oni su uočili i mogućnost turističkog iskorištavanja jezera, koje se vađenjem šljunka i pijeska neprestano povećavalo, kao kupališta za imućne građane Koprivnice koji su na taj način izbjegli kupanje u opasnim vodama brze Drave. Radom bagera od 1912. Šoderica je postala najljepše kupalište tog dijela Hrvatske. U razdoblju od 1935., kada je i počeo izvoz šljunka u Hitlerov Treći Reich koji je trebao mnogo pijeska i šljunka za gradnju svojih cesta, do 1941. Šoderica bila glavno kupalište za Koprivničane, Bjelovarčane i Križevčane. Za rata kupanje u Šoderici se prekida. Nastavlja se poslije Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom vikend naselja postaje mjesto masovnog turizma, a uvećana eksploatacija mijenja karakter jezera pa Šoderica više nije mjesto apsolutnog odmora i dodira s iskonskom prirodnom ljepotom. Moja privatna sjećanja na Šodericu od 1938. do 1941. i ponovno 1948. do 1952. upotpunjena su postojećom literaturom o Šoderici.

Izvorni znanstveni radMira Kolar-Dimitrijević, redovna sveuč. profesorica u mirovini
Preuzmite temuStranice 036-051.pdf

30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.