• SLUČAJNI ARHEOLOŠKI NALAZI IZ PODRAVSKIH ŠLJUNČARA KAO INDIKATORI ODNOSA ČOVJEKA I PRIRODE
• GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PROMETNA POVEZANOST JEZERA »ŠODERICA«
• GENEZA I EKSPLOATACIJA ŠLJUNKA I PIJESKA NA PODRUČJU ŠODERICE
• ŠODERICA, MOJE VIĐENJE (1938.-1952.)
• »BJELOVARCI« NA ŠODERICI
• MEDIJSKA SLIKA »PODRAVSKE RIVIJERE«
• TURISTIČKA PERSPEKTIVA JEZERA ŠODERICA
• POČECI I RAZVOJ ŠODERICE KAO TURISTIČKOREKREATIVNOG CENTRA
• STRUKTURA, OBILJEŽJA I STAVOVI POSJETITELJA ŠODERICE 2015. GODINE
• STATUS PTICA (AVES) I POJAVA STRANIH INVAZIVNIH VRSTA (REPTILIA: EMYDIDAE, MALACOSTRACA: CAMBARIDAE) NA JEZERU ŠODERICA
• PREDINDUSTRIJSKA OBRADA ŽELJEZA: POKAZATELJI TALIONIČKE DJELATNOSTI NA PRIMJERU ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA U PODRAVINI
• RUKOPISNA ZBIRKA »HRVATSKE NARODNE PJESME PUKA ŠTOKAVSKOGA I KAJKAVSKOGA« ĐURE DEŽELIĆA
• OSVRT NA NEKE NOVINSKE IZVJEŠTAJE O POTRESU U PODRAVINI 1938. GODINE
• VJERSKI PRIJELAZI S PRAVOSLAVNE NA RIMOKATOLIČKU I GRKOKATOLIČKU VJEROISPOVIJEST U PODRAVINI IZMEĐU 1941. I 1945. GODINE
• SVEUČILIŠNI PROFESOR, HRVATSKI ZOOLOG I HIDROBIOLOG IVO MATONIČKIN I NJEGOVO DJELO
• AKADEMIK DRAGUTIN FELETAR (UZ 75 GODINA ŽIVOTA)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

ŠODERICA, MOJE VIĐENJE (1938.-1952.)

Šoderica je umjetno jezero nastalo eksploatacijom šljunka i pijeska za potrebe građevinarstva. Šoderica je stoga bila građevno rudarsko poduzeće, ali je njena eksploatacija ovisila o intenzitetu građevinarstva, a koja je počela u vrijeme kada je plemićka obitelj Inkey bila u vlasništvu tog područja. Pogon vađenja šljunka razvili su ponajviše Židovi iz Bjelovara, Koprivnice i Drnja. Oni su uočili i mogućnost turističkog iskorištavanja jezera, koje se vađenjem šljunka i pijeska neprestano povećavalo, kao kupališta za imućne građane Koprivnice koji su na taj način izbjegli kupanje u opasnim vodama brze Drave. Radom bagera od 1912. Šoderica je postala najljepše kupalište tog dijela Hrvatske. U razdoblju od 1935., kada je i počeo izvoz šljunka u Hitlerov Treći Reich koji je trebao mnogo pijeska i šljunka za gradnju svojih cesta, do 1941. Šoderica bila glavno kupalište za Koprivničane, Bjelovarčane i Križevčane. Za rata kupanje u Šoderici se prekida. Nastavlja se poslije Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom vikend naselja postaje mjesto masovnog turizma, a uvećana eksploatacija mijenja karakter jezera pa Šoderica više nije mjesto apsolutnog odmora i dodira s iskonskom prirodnom ljepotom. Moja privatna sjećanja na Šodericu od 1938. do 1941. i ponovno 1948. do 1952. upotpunjena su postojećom literaturom o Šoderici.