• SLU?AJNI ARHEOLO�KI NALAZI IZ PODRAVSKIH �LJUN?ARA KAO INDIKATORI ODNOSA ?OVJEKA I PRIRODE
• GEOGRAFSKI POLO�AJ I PROMETNA POVEZANOST JEZERA ��ODERICA�
• GENEZA I EKSPLOATACIJA �LJUNKA I PIJESKA NA PODRU?JU �ODERICE
• �ODERICA, MOJE VI?ENJE (1938.-1952.)
• �BJELOVARCI� NA �ODERICI
• MEDIJSKA SLIKA �PODRAVSKE RIVIJERE�
• TURISTI?KA PERSPEKTIVA JEZERA �ODERICA
• PO?ECI I RAZVOJ �ODERICE KAO TURISTI?KOREKREATIVNOG CENTRA
• STRUKTURA, OBILJE�JA I STAVOVI POSJETITELJA �ODERICE 2015. GODINE
• STATUS PTICA (AVES) I POJAVA STRANIH INVAZIVNIH VRSTA (REPTILIA: EMYDIDAE, MALACOSTRACA: CAMBARIDAE) NA JEZERU �ODERICA
• PREDINDUSTRIJSKA OBRADA �ELJEZA: POKAZATELJI TALIONI?KE DJELATNOSTI NA PRIMJERU ARHEOLO�KIH NALAZI�TA U PODRAVINI
• RUKOPISNA ZBIRKA �HRVATSKE NARODNE PJESME PUKA �TOKAVSKOGA I KAJKAVSKOGA� ?URE DE�ELI?A
• OSVRT NA NEKE NOVINSKE IZVJE�TAJE O POTRESU U PODRAVINI 1938. GODINE
• VJERSKI PRIJELAZI S PRAVOSLAVNE NA RIMOKATOLI?KU I GRKOKATOLI?KU VJEROISPOVIJEST U PODRAVINI IZME?U 1941. I 1945. GODINE
• SVEU?ILI�NI PROFESOR, HRVATSKI ZOOLOG I HIDROBIOLOG IVO MATONI?KIN I NJEGOVO DJELO
• AKADEMIK DRAGUTIN FELETAR (UZ 75 GODINA �IVOTA)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

�ODERICA, MOJE VI?ENJE (1938.-1952.)

�oderica je umjetno jezero nastalo eksploatacijom �ljunka i pijeska za potrebe gra?evinarstva. �oderica je stoga bila gra?evno rudarsko poduze?e, ali je njena eksploatacija ovisila o intenzitetu gra?evinarstva, a koja je po?ela u vrijeme kada je plemi?ka obitelj Inkey bila u vlasni�tvu tog podru?ja. Pogon va?enja �ljunka razvili su ponajvi�e �idovi iz Bjelovara, Koprivnice i Drnja. Oni su uo?ili i mogu?nost turisti?kog iskori�tavanja jezera, koje se va?enjem �ljunka i pijeska neprestano pove?avalo, kao kupali�ta za imu?ne gra?ane Koprivnice koji su na taj na?in izbjegli kupanje u opasnim vodama brze Drave. Radom bagera od 1912. �oderica je postala najljep�e kupali�te tog dijela Hrvatske. U razdoblju od 1935., kada je i po?eo izvoz �ljunka u Hitlerov Tre?i Reich koji je trebao mnogo pijeska i �ljunka za gradnju svojih cesta, do 1941. �oderica bila glavno kupali�te za Koprivni?ane, Bjelovar?ane i Kri�ev?ane. Za rata kupanje u �oderici se prekida. Nastavlja se poslije Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom vikend naselja postaje mjesto masovnog turizma, a uve?ana eksploatacija mijenja karakter jezera pa �oderica vi�e nije mjesto apsolutnog odmora i dodira s iskonskom prirodnom ljepotom. Moja privatna sje?anja na �odericu od 1938. do 1941. i ponovno 1948. do 1952. upotpunjena su postoje?om literaturom o �oderici.