• Postupanje ustaškog režima s imovinom Židova i Srba u kotarima Koprivnica i Đurđevac (1941. - 1942.)
• Spor Zrinskih i bečkoga Dvora zbog sajmova u Legradu
• Valorizacija cestovnog prometa grada Slatine s prijedlozima unapređenja
• Promjene obiteljske strukture na prostoru bjelovarske regije koncem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća: razlozi i posljedice
• A case of childhood tuberculosis from Modern Period burial from Crkvari, Northern Croatia
• Die Karriere Alfonso Montecuccolis im Dienste der Familie Habsburg 1570-1593
• Rukopisna pjesmarica iz Legrada
• Njemačke posuđenice u hrvatskom nazivlju agronomske struke
• Kotoripski protokol (1769. – 1789., 1803., 1804.)
• Wie alles begann? Kroatien und Internationales Kulturhistorisches Symposion ‘Mogersdorf’
• Ekonomski razvitak Đurđevca i Đurđevečkih konaka – etnografski prikaz (1926.)
• PRIKAZI novih knjiga, časopisa i znanstvenih skupova

Promjene obiteljske strukture na prostoru bjelovarske regije koncem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća: razlozi i posljedice

Obitelji, imovina i imovinske prakse predmet su istraživanja različitih znanstvenih disciplina, a u ovom radu problematizirat će se njihov međuodnos. U radu je stavljen naglasak na fenomene imovine, obitelji i imovinskih praksi odnosno na pitanje kako se ti fenomeni oblikuju u trenutku razdvajnja zadružnih obiteljskih struktura svojstvenih za prostor Vojne krajine. Navedeni fenomeni prikazani su unutar specifičnog društveno-povijesnog konteksta te se ukazuje na djelovanje ekonomskih, političkih i društvenih prilika unutar istraživanog prostora. Istraživanje se vremenski odnosi na razdoblje kasnog 19. st. te prve polovine 20. stoljeća, a glavno područje istraživanja obuhvaća ruralni prostor bjelovarskoga kraja. Uz pomoć arhivskih dokumenata i etnografske građe te dostupne literature navedeni fenomeni prikazit će se u svojim promjenama kao i kontinuitetu. Cilj je prikazati kako se u praksi ostvarivao prijenos imovine nasuprot postojećim zakonima, tj. kako se manifestiraju pojedine odluke pojedinca ili obitelji u trenutku kada se odlučuju prilagoditi zakonu i/ili običajnom pravu. Analiza dostupne etnografske arhivske građe ukazala je na postojanje dvaju osnovnih oblika imovine: materijalne i nematerijalne, odnosno pokretne i nepokretne. Istraživanjem su, između ostalog, zabilježena dva načina nasljeđivanja, uz određene varijacije: ravnopravno i neravnopravno nasljedno pravo. Prijenos imovine nakon raspada zadruga može se promatrati kao dugotrajan proces, a započinjao bi ovisno o individualnim odlukama unutar obitelji. Analiza i interpretacija izvora pokazala je da su struktura obitelji, njene transformacije kao i pitanje međugeneracijskih odnosa izravno povezani s određenim načinom prijenosa imovine