?lanak donosi historiograsfsku analizu zna?enja utvrde i oppiduma Legrad na sutoku Mure u Dravu, kao jednog od najvanijih sredita trgovine i sajmovanja u 16. i 17. stolje?u. Od osobita zna?enja bili su sajmovi stokom, pogotovo nakon bitke kod Sigeta 1566. godine, kada Legrad postaje sredinje mjesto (emporij) sajmovanja stokom u ovom dijelu Panonske nizine. Dobrim dijelom se stoka iz Legrada izvozila u Veneciju i druge talijanske kneevine. Temeljito je opisana trgovina stokom koju su kontrolirali Zrinski (ina?e, kapetani legradski), te njihov spor oko ruta te trgovine i pla?anja dadbina be?kom Dvoru. Taj je spor kulminirao u doba Nikole VII. i Petra V. Zrinskog, to je zavrilo tragedijama u Kuranskom lugu (1664.) i Be?kom Novigradu (1671.). Iz ove analize proizlazi da su upravo ekonomski razlozi (odnosi) bili osnovni razlog tragi?nog zavretka Zrinsko-Frankopanske zavjere.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperDragutin Feletar, akademik