Spor Zrinskih i bečkoga Dvora zbog sajmova u Legradu

Članak donosi historiograsfsku analizu značenja utvrde i oppiduma Legrad na sutoku Mure u Dravu, kao jednog od najvažnijih središta trgovine i sajmovanja u 16. i 17. stoljeću. Od osobita značenja bili su sajmovi stokom, pogotovo nakon bitke kod Sigeta 1566. godine, kada Legrad postaje središnje mjesto (emporij) sajmovanja stokom u ovom dijelu Panonske nizine. Dobrim dijelom se stoka iz Legrada izvozila u Veneciju i druge talijanske kneževine. Temeljito je opisana trgovina stokom koju su kontrolirali Zrinski (inače, kapetani legradski), te njihov spor oko ruta te trgovine i plaćanja dadžbina bečkom Dvoru. Taj je spor kulminirao u doba Nikole VII. i Petra V. Zrinskog, što je završilo tragedijama u Kuršanskom lugu (1664.) i Bečkom Novigradu (1671.). Iz ove analize proizlazi da su upravo ekonomski razlozi (odnosi) bili osnovni razlog tragičnog završetka Zrinsko-Frankopanske zavjere.

Izvorni znanstveni radDragutin Feletar, akademik
Preuzmite temuStranice 017-032.pdf

30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.