• Postupanje ustaškog režima s imovinom Židova i Srba u kotarima Koprivnica i Đurđevac (1941. - 1942.)
• Spor Zrinskih i bečkoga Dvora zbog sajmova u Legradu
• Valorizacija cestovnog prometa grada Slatine s prijedlozima unapređenja
• Promjene obiteljske strukture na prostoru bjelovarske regije koncem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća: razlozi i posljedice
• A case of childhood tuberculosis from Modern Period burial from Crkvari, Northern Croatia
• Die Karriere Alfonso Montecuccolis im Dienste der Familie Habsburg 1570-1593
• Rukopisna pjesmarica iz Legrada
• Njemačke posuđenice u hrvatskom nazivlju agronomske struke
• Kotoripski protokol (1769. – 1789., 1803., 1804.)
• Wie alles begann? Kroatien und Internationales Kulturhistorisches Symposion ‘Mogersdorf’
• Ekonomski razvitak Đurđevca i Đurđevečkih konaka – etnografski prikaz (1926.)
• PRIKAZI novih knjiga, časopisa i znanstvenih skupova

Spor Zrinskih i bečkoga Dvora zbog sajmova u Legradu

Članak donosi historiograsfsku analizu značenja utvrde i oppiduma Legrad na sutoku Mure u Dravu, kao jednog od najvažnijih središta trgovine i sajmovanja u 16. i 17. stoljeću. Od osobita značenja bili su sajmovi stokom, pogotovo nakon bitke kod Sigeta 1566. godine, kada Legrad postaje središnje mjesto (emporij) sajmovanja stokom u ovom dijelu Panonske nizine. Dobrim dijelom se stoka iz Legrada izvozila u Veneciju i druge talijanske kneževine. Temeljito je opisana trgovina stokom koju su kontrolirali Zrinski (inače, kapetani legradski), te njihov spor oko ruta te trgovine i plaćanja dadžbina bečkom Dvoru. Taj je spor kulminirao u doba Nikole VII. i Petra V. Zrinskog, što je završilo tragedijama u Kuršanskom lugu (1664.) i Bečkom Novigradu (1671.). Iz ove analize proizlazi da su upravo ekonomski razlozi (odnosi) bili osnovni razlog tragičnog završetka Zrinsko-Frankopanske zavjere.