Vjerodostojnost novinskog izvjetavanja doivljava reaktualizaciju u teorijskom i prakti?nom segmentu, i to zbog eksplozije sredstava komuniciranja, op?e krize medijske industrije, koja rezultira smanjenjem proizvodnih trokova na ra?un kvalitete novinskog izvjetavanja, te prisutnoga, naizgled paradoksalnoga, procesa implozije informacija. ira recentna teorijska paradigma publicisti?ke provenijencije, na koju se autori pozivaju - a koja uklju?uje na?in konstrukcije medijskog sadraja, teoriju vratara te vrijednosti vijesti dijelom daje odgovore na aktualni teorijski problem vjerodostojnosti. Autori u radu polaze od postoje?ih teorijskih postulata, problematiziraju?i vjerodostojnost izvjetavanja, uzevi kao primjer relevantan hrvatski doga?aj Referendum o braku, oko kojega se hrvatska medijska i op?a javnost duboko podijelila, pruivi autorima dobar primjer testiranja vjerodostojnosti medijskog izvjetavanja. Vjerodostojnost medija povezuje se s profesionalno?u novinara koji u njima rade, a profesionalnost se temelji na potivanju profesionalnih standarda izvjetavanja. Cilj ovog rada bio je istraiti jesu li novinari potivali profesionalne standarde izvjetavanja, to je osnovni preduvjet vjerodostojnosti medijskih objava, te koliko su vjerodostojne medijske objave o temi Referendum o braku. Pretpostavivi da su mediji vjerodostojno izvjetavali o referendumu o braku, autori su proveli istraivanje na odabranom uzorku u ?etiri hrvatska dnevna lista (Ve?ernjem listu, Jutarnjem listu, Novom listu te Slobodnoj Dalmaciji) i ?etiri tjednika (Globusu, Glasu koncila, Hrvatskom slovu i 7 dnevno). U istraivanje je uvrten i Glas Podravine s isklju?ivom nakanom da se provjeri treba li u korpus budu?ih istraivanja uvrstiti regionalne novine. Vjerodostojnost medijskih objava istraena je i mjerena ljestvicom vjerodostojnosti u koju su kao sastavni elementi vjerodostojnosti ugra?eni profesionalni standardi izvjetavanja: istinitost, potenje, uravnoteenost, to?nost, nepristranost, pravodobnost i najmanje dva imenovana izvora, to ujedno predstavlja i nae kategorije za analizu sadraja. Rezultati istraivanja potvrdili su opravdanost izbora teme po intenzitetu izvjetavanja, ali i uo?eno otvoreno zastupanje stavova jedne strane kod nekih medija, te krenje profesionalnih standarda izvjetavanja. Ljestvica vjerodostojnosti prola je metodoloku provjeru i u sebi sintetizira sve relevantne elemente za ocjenu medijskih objava (na primjeru vijesti i izvjetaja), pa je preporu?ljiva kao alat za istraivanje. Preporuka je budu?im istraiva?ima testiranje ponderiranja vanosti pojedinih elemenata ljestvice s obiljejima primatelja poruka, pod pretpostavkom da obiljeja primatelja imaju utjecaj na percepciju profesionalnih standarda medijskih objava kao elementa vjerodostojnosti. Rezultati istraivanja prve faze rada pokazuju nunost neprestanog propitivanja profesionalnih standarada izvjetavanja i implementacije primijenjenog instrumentarija u profesionalni kod izvjetavanja.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperKsenija lof