VJERODOSTOJNOST MEDIJSKOG IZVJETAVANJA O REFERENDUMU O BRAKU

Vjerodostojnost novinskog izvjetavanja doivljava reaktualizaciju u teorijskom i prakti?nom segmentu, i to zbog eksplozije sredstava komuniciranja, op?e krize medijske industrije, koja rezultira smanjenjem proizvodnih trokova na ra?un kvalitete novinskog izvjetavanja, te prisutnoga, naizgled paradoksalnoga, procesa implozije informacija. ira recentna teorijska paradigma publicisti?ke provenijencije, na koju se autori pozivaju - a koja uklju?uje na?in konstrukcije medijskog sadraja, teoriju vratara te vrijednosti vijesti dijelom daje odgovore na aktualni teorijski problem vjerodostojnosti. Autori u radu polaze od postoje?ih teorijskih postulata, problematiziraju?i vjerodostojnost izvjetavanja, uzevi kao primjer relevantan hrvatski doga?aj Referendum o braku, oko kojega se hrvatska medijska i op?a javnost duboko podijelila, pruivi autorima dobar primjer testiranja vjerodostojnosti medijskog izvjetavanja. Vjerodostojnost medija povezuje se s profesionalno?u novinara koji u njima rade, a profesionalnost se temelji na potivanju profesionalnih standarda izvjetavanja. Cilj ovog rada bio je istraiti jesu li novinari potivali profesionalne standarde izvjetavanja, to je osnovni preduvjet vjerodostojnosti medijskih objava, te koliko su vjerodostojne medijske objave o temi Referendum o braku. Pretpostavivi da su mediji vjerodostojno izvjetavali o referendumu o braku, autori su proveli istraivanje na odabranom uzorku u ?etiri hrvatska dnevna lista (Ve?ernjem listu, Jutarnjem listu, Novom listu te Slobodnoj Dalmaciji) i ?etiri tjednika (Globusu, Glasu koncila, Hrvatskom slovu i 7 dnevno). U istraivanje je uvrten i Glas Podravine s isklju?ivom nakanom da se provjeri treba li u korpus budu?ih istraivanja uvrstiti regionalne novine. Vjerodostojnost medijskih objava istraena je i mjerena ljestvicom vjerodostojnosti u koju su kao sastavni elementi vjerodostojnosti ugra?eni profesionalni standardi izvjetavanja: istinitost, potenje, uravnoteenost, to?nost, nepristranost, pravodobnost i najmanje dva imenovana izvora, to ujedno predstavlja i nae kategorije za analizu sadraja. Rezultati istraivanja potvrdili su opravdanost izbora teme po intenzitetu izvjetavanja, ali i uo?eno otvoreno zastupanje stavova jedne strane kod nekih medija, te krenje profesionalnih standarda izvjetavanja. Ljestvica vjerodostojnosti prola je metodoloku provjeru i u sebi sintetizira sve relevantne elemente za ocjenu medijskih objava (na primjeru vijesti i izvjetaja), pa je preporu?ljiva kao alat za istraivanje. Preporuka je budu?im istraiva?ima testiranje ponderiranja vanosti pojedinih elemenata ljestvice s obiljejima primatelja poruka, pod pretpostavkom da obiljeja primatelja imaju utjecaj na percepciju profesionalnih standarda medijskih objava kao elementa vjerodostojnosti. Rezultati istraivanja prve faze rada pokazuju nunost neprestanog propitivanja profesionalnih standarada izvjetavanja i implementacije primijenjenog instrumentarija u profesionalni kod izvjetavanja.

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperKsenija lof
Preuzmite temuStranice 183-195.pdf

46 Prosinac 2024.
45 Srpanj 2024.
44 Prosinac 2023.
43 Kolovoz 2023.
42 Prosinac 2022.
41 Svibanj 2022.
40 Prosinac 2021.
39 Lipanj 2021.
38 Prosinac 2020.
37 Svibanj 2020.
36 Prosinac 2019.
35 Lipanj 2019.
34 Prosinac 2018.
33 Lipanj 2018.
32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.