Nova razvojna paradigma razvoja ruralnog prostora razvila se kao odgovor na neu?inkovitost starog razvojnog modela. Proirenje EU na mediteranske drave upozorilo je na velike regionalne razlike. Tako se u EU oblikovala zajedni?ka poljoprivredna politika. U prvom se planu nalazila poljoprivreda te poljoprivrednici kao nositelji poljoprivredne djelatnosti. Cilj je bio to ve?a proizvodnja hrane te poticanje konkurentnosti proizvodnje. Stara paradigma bila je opre?na na?elu slobodne trgovine zbog koritenja nadoknada koje su titile proizvo?a?e EU pred konkurencijom. Pod pritiskom se razvijenih drava EU na institucionalnoj razini odlu?ila za novi razvojni model. S Agendom 2000 i Leader programima postavljeni su temelji nove razvojne paradigme ruralnog prostora, a koja je 2006 postala globalnom. Ti su temelji slijedili primjere dobre prakse. Eksogeni model poljoprivredne politike zamjenjen je endogenim. Ruralno se podru?je s novom razvojnom paradigmom tretira kao cijeloviti prostor. Razvojne inicijative nastaju u lokalnoj sredini. Dolazi do umreavanja ideja koje uklju?uju politike razli?itih gospodarskih resora na multiinstitucionalnoj razini. Svijest, te prepoznavanje ruralnih vrijednosti, ekolokih, kulturnih kao i socijalnih, glavni je motivacijski faktor lokalnih zajednica pri pripremi razvojnih projekata. Klju?ni uvjeti za uspjeh su: fleksibilnost, kompetentnost, u?inkovitost i sinergija. Ti se uvjeti odmi?u od jednostrane sektorske ovisnosti, a vode ka irokoj me?usektorskoj suradnji te integralnom pristupu ruralnom prostoru. U naem nas je istraivanju zanimalo, kako su ti novi pristupi utjecali na promjene u slovenskoj poljoprivredi. Teite je istraivanja bilo na promjenama u koritenju tla u Prekmurskoj regiji (NUTS 3). Istovremeno smo primje?ivali promjene u koritenju prostora te vrednovali utjecaj nove paradigme na razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperIgor IBERNA