• ZLATO U DRAVI I MURI - GEOLOŠKA GENEZA I MINERALOŠKA ANALIZA
• EVROPSKA KMETIJSKA POLITIKA IN STRUKTURNE SPREMEMBE KMETIJSKIH GOSPODARSTEV V PODRAVJU V OBDOBJU 2002 – 2012
• CESTOVNA INFRASTRUKTURA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE S PRIJEDLOZIMA RAZVITKA
• IZVOĐENJE I REALIZACIJA PRVE FAZE PROJEKTA "ĐURĐEVEC 1868. GODINE: REKONSTRUKCIJA DEMOGRAFSKOG I URBANOG RAZVOJA GRADA ĐURĐEVCA U XIX. STOLJEĆU"
• ĐURĐEVEčKI MLINOVI NA PARNI I OSTALE VRSTE POGONA S KRAJA 19. I PRVE POLOVICE 20. STOLJEĆA
• NEKI ASPEKTI POTICANJA MARKETINŠKE UčINKOVITOSTI KOD MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA KROZ IMPLEMENTACIJU NAčELA ODRŽIVOSTI NA PODRUčJU KOPRIVNIčKO-KRIŽEVAčKE ŽUPANIJE
• ULOGA MARKETINGA U RAZVOJU KULTURNOG TURIZMA U HRVATSKOJ
• PRILOG POZNAVANJU KULTURNE BAŠTINE U ŠEMOVCIMA
• ROMI U PODRAVINI I MEĐIMURJU I UKLJUčENOST U HRVATSKO DRUŠTVO: OD PREDRASUDA I STIGMATIZACIJE DO SOCIJALNE DISTANCE I DISKRIMINACIJE (EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE – INTERVJUI)
• KAJKAVSKO PROLJEĆE - (RE)AFIRMACIJA KAJKAVSKE KNJIŽEVNOSTI I KULTURE U VRIJEME HRVATSKOG PROLJEĆA
• GOSPODARI KRIŽOVLJAN–GRADA: POVIJEST OBITELJI VRAGOVIĆ S POSEBNIM NAGLASKOM NA POSLJEDNJEG ČLANA KRISTOFORA I NJEGOV POSJED U KRIŽOVLJANU (1724. – 1725.)
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, čASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA
• REGESTA ZA POVIJEST KOPRIVNICE 1602.-1715. (IZBOR)

ROMI U PODRAVINI I MEĐIMURJU I UKLJUčENOST U HRVATSKO DRUŠTVO: OD PREDRASUDA I STIGMATIZACIJE DO SOCIJALNE DISTANCE I DISKRIMINACIJE (EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE – INTERVJUI)

U radu se analizira uključenost Roma u hrvatsko društvo početkom dvadesetprvog (21) stoljeća. Romi su u dugom povijesnom trajanju, društveno marginalna i slabo uključena etnička grupa. Iako je se njihov položaj u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima poboljšao, oni su još uvijek neprihvaćena i nedovoljno uključena etnička grupa u hrvatsko društvo. Povećano učešće Roma u obrazovanju, od predškolskog do fakulteta, predstavlja prvu ozbiljniju pretpostavku njihovog postupnog uključivanja u različite segmente hrvatskog društva. Koliko su Romi uključeni u hrvatsko društvo, u ovom radu se saznaje analizom empirijskog istraživanja (intervjui), koje je provedeno tijekom 2011. i 2012. godine na području tri županije (Međimurska, Koprivničko-križevačka i Varaždinska). Istraživanje je obuhvatilo četrnaest (14) romskih naselja, a intervjuirano je ukupno dvadeset i troje (23) pripadnika ove populacije. U intervjuima je postavljeno više pitanja, koji su u ovom radu supsumirani pod pet (5) socioloških kategorija (pokazatelji/procesori normativne i funkcio- nalne integracije). To su slijedeće kategorije: predrasude, stigmatizacija, socijalna distan- ca, etnomimikrija, diskriminacija. Iskazi dobiveni intervjuiranjem romske populacije, poka- zuju egzistiranje stereotipa i predrasuda o Romima kod neromskog stanovništva. Ne-romska populacija ih ignorira i ne želi upoznati. Slično je i sa stigmom koju nose, a njezinu snagu i opterećenje prepoznaju i intervjuirani Romi. Sve to rezultira socijalnom distancom prema Romima, uz manifestaciju te distance u različitim oblicima diskriminatornog ponašanja prema pripadnicima ove populacije.