• GEOGRAFSKO-DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE REGIONALNOG PARKA MURA-DRAVA
• SLUČAJNI ARHEOLOŠKI NALAZI IZ PODRAVSKIH ŠLJUNČARA U MUZEJU GRADA KOPRIVNICE
• LJUDI I RIJEKA DRAVA U SREDNJEM VIJEKU NA SJEVEROZAPADU KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
• "NACRT PODRAVJA OD HLEBINA DO MEDJE ŽUPANIJE VIROVITIČKE UZ OZNAKU VODOGRADNJE" IZ 1780. GODINE
• NARAVNA IN KULTURNA DEDIŠČINA OB REKI DRAVI MED PTUJEM IN SREDIŠČEM OB DRAVI NA PRIMERU ZGODOVINOPISJA PTUJSKO-ORMOŠKEGA OBMOČJA
• DRAVA U OPISIMA VLASTELINSTVA BELJE U DRUGOJ POLOVICI 18. I POČETKOM 19. STOLJEĆA
• TRŽIŠTE I NJEGOV UTJECAJ NA REGULACIJU DRAVE I ODVODNJU SLAVONSKO-DRAVSKE NIZINE (OSVRT NA 19. STOLJEĆE)
• DRAVA, KAO CRTA RAZGRANIČENJA DVAJU PROSTORA - OVOZEMALJSKOG I ONOZEMALJSKOG - MITSKA DOGAĐANJA OKO RIJEKE U PREDAJAMA PODRAVSKIH HRVATA U MAĐARSKOJ
• DRAVSKE VODENICE I MLINOVI POTOČARI ĐURĐEVEČKE PODRAVINE OD POLOVICE 18. DO POLOVICE 20. STOLJEĆA
• PRILOZI O UTJECAJU RIJEKE DRAVE NA ŽIVOT STANOVNIKA KOPRIVNIČKE I ĐURĐEVAČKE PODRAVINE OD 1918. DO 1941. - POPLAVE, REGULACIJE, PROMETNI I KOMUNIKACIJSKI PROBLEMI
• PROMETNA I TURISTIČKA VALORIZACIJA PODRAVSKE MAGISTRALE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

DRAVA, KAO CRTA RAZGRANIČENJA DVAJU PROSTORA - OVOZEMALJSKOG I ONOZEMALJSKOG - MITSKA DOGAĐANJA OKO RIJEKE U PREDAJAMA PODRAVSKIH HRVATA U MAĐARSKOJ

Mitska zbivanja u tradiciji slavenskih i baltičkih naroda koja se događaju svagda i svugdje govore o gromovniku Perunu (Perkunas) i njegom suparniku Velesu ili Volosu (Velnias) bogu stoke, koji međusobno vode dvoboj. Božanski sukob započinje ciklično, obično u proljeće kada Velesove epikleze: zmije ili vrag napuštaju svoj prostor i pojavljuju se u prostoru Perunove epikleze Franje Marčetina, obično na njegovom svetom drvetu vrbi ili hrastu. Ishod božanskog dvoboja nije bez žrtava i poraza, naime na početku ciklusa (proljeće) pobjeđuje Franjo Marčetin, ali na kraju poljoprivrednog ciklusa (ljeto / žetva) i sâm stradava, bit će osakaćen, osušit će mu se ruka. Mitsko kazivanje o božanskom dvoboju u hrvatskoj usmenoj tradiciji, tj. u predajama martinačkih Hrvata u mađarskoj Podravini, poslije bjeloruske književnosti i makedonskih vrela dalje upotpunjuje mit o poganskim božanstvima i njihovim hipostazama, odnosno alopersonažama.