• GEOGRAFSKO-DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE REGIONALNOG PARKA MURA-DRAVA
• SLUČAJNI ARHEOLOŠKI NALAZI IZ PODRAVSKIH ŠLJUNČARA U MUZEJU GRADA KOPRIVNICE
• LJUDI I RIJEKA DRAVA U SREDNJEM VIJEKU NA SJEVEROZAPADU KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
• "NACRT PODRAVJA OD HLEBINA DO MEDJE ŽUPANIJE VIROVITIČKE UZ OZNAKU VODOGRADNJE" IZ 1780. GODINE
• NARAVNA IN KULTURNA DEDIŠČINA OB REKI DRAVI MED PTUJEM IN SREDIŠČEM OB DRAVI NA PRIMERU ZGODOVINOPISJA PTUJSKO-ORMOŠKEGA OBMOČJA
• DRAVA U OPISIMA VLASTELINSTVA BELJE U DRUGOJ POLOVICI 18. I POČETKOM 19. STOLJEĆA
• TRŽIŠTE I NJEGOV UTJECAJ NA REGULACIJU DRAVE I ODVODNJU SLAVONSKO-DRAVSKE NIZINE (OSVRT NA 19. STOLJEĆE)
• DRAVA, KAO CRTA RAZGRANIČENJA DVAJU PROSTORA - OVOZEMALJSKOG I ONOZEMALJSKOG - MITSKA DOGAĐANJA OKO RIJEKE U PREDAJAMA PODRAVSKIH HRVATA U MAĐARSKOJ
• DRAVSKE VODENICE I MLINOVI POTOČARI ĐURĐEVEČKE PODRAVINE OD POLOVICE 18. DO POLOVICE 20. STOLJEĆA
• PRILOZI O UTJECAJU RIJEKE DRAVE NA ŽIVOT STANOVNIKA KOPRIVNIČKE I ĐURĐEVAČKE PODRAVINE OD 1918. DO 1941. - POPLAVE, REGULACIJE, PROMETNI I KOMUNIKACIJSKI PROBLEMI
• PROMETNA I TURISTIČKA VALORIZACIJA PODRAVSKE MAGISTRALE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

DRAVA U OPISIMA VLASTELINSTVA BELJE U DRUGOJ POLOVICI 18. I POČETKOM 19. STOLJEĆA

U drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća nastalo je nekoliko dokumenata u kojima su opisani vlastelinstvo Belje i njegova naselja. Budući da je vlastelinstvo zauzimalo istočni i sjeverni dio takozvanoga "baranjskoga trokuta", odnosno onaj njegov dio koji se proteže uz desnu obalu Dunava i lijevu obalu Drave do njenoga ušća te obuhvaća Kopački rit, u ovim se izvorima mogu naći obavijesti o rijeci Dravi, njezinom utjecaju na život baranjskoga stanovništva i organizaciju beljskoga vlastelinstva te podaci o ljudskim intervencijama radi iskorištavanja prirodnih prednosti ili rješavanja problema svojstvenih spomenutom području. Prvi od spomenutih dokumenata je Komorski popis naselja vlastelinstva Belje iz 1766. godine. Najveći dio podataka iz ovoga popisa odnosi se na stanovništvo, opis samih naselja, gospodarstvo i porezne obveze, ali se iz njih mogu iščitati i obavijesti vezane uz rijeku Dravu i život uz nju. Drugi je Popis Baranjske županije nastao 1785. godine na temelju uredbe grofa Ferenca Széchényja, kraljevskog namjesnika u pečuškom okrugu, a u sklopu jozefinističkih reformnih nastojanja. Budući da je namjera popisa bila prikupljanje što podrobnijih podataka radi uvida u stanje područja, on je bogat raznovrsnim obavijestima, između ostaloga onima o prirodnim obilježjima, uključujući i podatke o vodenim tokovima i površinama. Treći je dokument Opis beljskoga vlastelistva Josipa Payra, visokog službenika vlastelinstva Belje, koji je nastao 1824. godine. U njemu se, među ostalim, nalaze podaci o klimi, položaju, površini i tlu, rijekama, potocima, vrelima, umjetnim kanalima, navodnjavanju, ribnjacima, riječnim otocima i poluotocima, ribarstvu i drugome.