Karta nastala 1780. godine prikazuje podru?je ?ur?eve?ke Podravine s posebnim naglaskom na hidroregulacijskim zahvatima na rijeci Dravi i njenim zaobalnim vodama. Vrijednost karte po?iva u ?injenici da je nastala u doba prije sustavnih izmjera i prije zna?ajnijih zahvata na dravskom vodotoku. Stoga karta nudi vrijedne podatke o izgledu ovoga dijela Podravine i utjecaju rijeke Drave na okoli u drugoj polovici XVIII. stolje?a. Svrha je rada pokuati detektirati na koje je sve na?ine, kojim intenzitetom i na kojim mjestima rijeka Drava pozitivno i negativno utjecala na oblikovanje okolia ?ur?eve?ke Podravine. Pritom se prou?ava sam tok rijeke Drave, potoci (posebno Bistra, kao najzna?ajniji vodotok nakon Drave u ovome dijelu Podravine), mo?vare/bare, manji potoci, mrtvice, jarci, kanali, nasipi, kao i planirani projekti vodogradanje u ovome dijelu Podravine to se o?ituje u presijecanju dravskih meandara, prokopavanju kanala kroz mo?vare i izme?u manjih vodotoka, te izgradnja nasipa. Kao poseban oblik gospodarskog iskoritavanja dravskih voda prou?avaju se mlinovi smjeteni na obalama rijeke Drave i na potocima. Drava i njene zaobalne vode zna?ajno su utjecale na raspored obradivih povrina u ?ur?eve?koj Podravini: livada, oranica, panjaka, uma, ali i konaka. Vodeni je okoli utjecao na razvoj mree puteva, pogotovo onih koji vode prema ure?enim prijelazima preko Drave i prema rije?nim i poto?nim mlinovima. Brod, ?ur?evec, Hlebine i Kalinovec naselja su ?ije su fizionomsko-morfoloke osobine ponajvie uvjetovane dravskim zaobalnim vodama. Nakon analize ove karte zaklju?ujemo kako je rijeka Drava, sa svojim zaobalnim vodama, izrazito utjecala na oblikovanje okolia u dijelu Podravine koji je prikazan na karti.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperNikola Cik