• GEOGRAFSKO-DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE REGIONALNOG PARKA MURA-DRAVA
• SLUČAJNI ARHEOLOŠKI NALAZI IZ PODRAVSKIH ŠLJUNČARA U MUZEJU GRADA KOPRIVNICE
• LJUDI I RIJEKA DRAVA U SREDNJEM VIJEKU NA SJEVEROZAPADU KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
• "NACRT PODRAVJA OD HLEBINA DO MEDJE ŽUPANIJE VIROVITIČKE UZ OZNAKU VODOGRADNJE" IZ 1780. GODINE
• NARAVNA IN KULTURNA DEDIŠČINA OB REKI DRAVI MED PTUJEM IN SREDIŠČEM OB DRAVI NA PRIMERU ZGODOVINOPISJA PTUJSKO-ORMOŠKEGA OBMOČJA
• DRAVA U OPISIMA VLASTELINSTVA BELJE U DRUGOJ POLOVICI 18. I POČETKOM 19. STOLJEĆA
• TRŽIŠTE I NJEGOV UTJECAJ NA REGULACIJU DRAVE I ODVODNJU SLAVONSKO-DRAVSKE NIZINE (OSVRT NA 19. STOLJEĆE)
• DRAVA, KAO CRTA RAZGRANIČENJA DVAJU PROSTORA - OVOZEMALJSKOG I ONOZEMALJSKOG - MITSKA DOGAĐANJA OKO RIJEKE U PREDAJAMA PODRAVSKIH HRVATA U MAĐARSKOJ
• DRAVSKE VODENICE I MLINOVI POTOČARI ĐURĐEVEČKE PODRAVINE OD POLOVICE 18. DO POLOVICE 20. STOLJEĆA
• PRILOZI O UTJECAJU RIJEKE DRAVE NA ŽIVOT STANOVNIKA KOPRIVNIČKE I ĐURĐEVAČKE PODRAVINE OD 1918. DO 1941. - POPLAVE, REGULACIJE, PROMETNI I KOMUNIKACIJSKI PROBLEMI
• PROMETNA I TURISTIČKA VALORIZACIJA PODRAVSKE MAGISTRALE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

"NACRT PODRAVJA OD HLEBINA DO MEDJE ŽUPANIJE VIROVITIČKE UZ OZNAKU VODOGRADNJE" IZ 1780. GODINE

Karta nastala 1780. godine prikazuje područje đurđevečke Podravine s posebnim naglaskom na hidroregulacijskim zahvatima na rijeci Dravi i njenim zaobalnim vodama. Vrijednost karte počiva u činjenici da je nastala u doba prije sustavnih izmjera i prije značajnijih zahvata na dravskom vodotoku. Stoga karta nudi vrijedne podatke o izgledu ovoga dijela Podravine i utjecaju rijeke Drave na okoliš u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Svrha je rada pokušati detektirati na koje je sve načine, kojim intenzitetom i na kojim mjestima rijeka Drava pozitivno i negativno utjecala na oblikovanje okoliša đurđevečke Podravine. Pritom se proučava sam tok rijeke Drave, potoci (posebno Bistra, kao najznačajniji vodotok nakon Drave u ovome dijelu Podravine), močvare/bare, manji potoci, mrtvice, jarci, kanali, nasipi, kao i planirani projekti vodogradanje u ovome dijelu Podravine što se očituje u presijecanju dravskih meandara, prokopavanju kanala kroz močvare i između manjih vodotoka, te izgradnja nasipa. Kao poseban oblik gospodarskog iskorištavanja dravskih voda proučavaju se mlinovi smješteni na obalama rijeke Drave i na potocima. Drava i njene zaobalne vode značajno su utjecale na raspored obradivih površina u đurđevečkoj Podravini: livada, oranica, pašnjaka, šuma, ali i konaka. Vodeni je okoliš utjecao na razvoj mreže puteva, pogotovo onih koji vode prema uređenim prijelazima preko Drave i prema riječnim i potočnim mlinovima. Brod, Đurđevec, Hlebine i Kalinovec naselja su čije su fizionomsko-morfološke osobine ponajviše uvjetovane dravskim zaobalnim vodama. Nakon analize ove karte zaključujemo kako je rijeka Drava, sa svojim zaobalnim vodama, izrazito utjecala na oblikovanje okoliša u dijelu Podravine koji je prikazan na karti.