LJUDI I RIJEKA DRAVA U SREDNJEM VIJEKU NA SJEVEROZAPADU KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

U radu se na osnovu dokumenata nastoji prikazati međudjelovanje ljudi i rijeke Drave od doseljenja Hrvata do kraja srednjeg vijeka na prostoru od okolice Ludbrega do šire okolice Virovitice tj. na području na kojem je srednjovjekovna Križevačka županija na sjeverozapadu izlazila na Dravu. U prvom se dijelu obrađuje nekoliko prijelaza preko rijeke i analizira se njihov raspored, značenje i veze koje su ostvarivane preko njih. Najznačajniji su bili prijelazi u Torčecu, Peterancu i Strugi usmjereni na trgovište Zakany, a u pozadini su imali urbana naselja na rasinjskom, koprivničkom i đurđevačkom vlastelinstvu. Uzdužna plovidba rijekom Dravom vjerojatno nije imala veći značaj u srednjem vijeku, a također ni ceste koje su išle kraj rijeke. Od ostalih gospodarskih djelatnosti od najranijih vremena je potvrđeno mlinarenje na Dravi, a nešto kasnije i ribnjaci blizu nje. Također je dokumentirano žirenje svinja u hrastovim pridravskim šumama i iskorištavanje njihovog kvalitetnog drveta. Pretpostavljena korist od rijeke bilo je pružanje utočišta u vrijeme opasnosti kao i prehranjivanje u slučaju gladi. Neki su autori pretpostavili i postojanje utvrđene granice na Dravi, ali se strateške zamisli mogu vidjeti samo u osnivanju kraljevskih gradova u pridravskoj ravnici većinom udaljenih od rijeke. Promjene riječnog toka koje su potvrđene više puta u novom vijeku za srednji vijek se mogu pretpostaviti tek posredno. Veze stanovništva naseljenog s obje strane rijeke vide se u posjedima koje je plemstvo imalo i na hrvatskoj i na mađarskoj strani. Veze običnih ljudi slabije su dokumentirane; znamo samo za jedan pljačkaški pohod preko Drave. Gustoću naseljenosti uz Dravu možemo donekle utvrditi za potez od Peteranca do Podravskih Sesveta te zaključiti da je u kasnom srednjem vijeku naseljenost na većem dijelu područja bila dobra osim u okolici današnjeg Ferdinandovca. Za ranije razdoblje analiziran je popis župa iz 1334. godine iz kojeg je vidljiva njihova koncentracija uz spomenute prijelaze između Đelekovca i današnjih Hlebina. Zatim su nabrojeni toponimi specifični za rijeku Dravu. U posebnom odlomku analizira se vezanost srednjovjekovnog književnika Janusa Pannoniusa uz Dravu i dokazuje prvo njegovo neosporno porijeklo iz Česmice kraj današnjeg Bjelovara, a zatim mogućnost da je djetinjstvo proveo kraj Drave. Na kraju se iz podataka dobivenih iz arheoloških istraživanja okolice Torčeca pokušava izvući zaključke o svakodnevnom životu ovdašnjih ljudi kao i o postepenom osvajanju prostora uz Dravu.

Pregledni radRanko Pavleš
Preuzmite temuStranice 046-056.pdf

32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.