• GEOGRAFSKO-DEMOGRAFSKE ZNA?AJKE REGIONALNOG PARKA MURA-DRAVA
• SLU?AJNI ARHEOLO�KI NALAZI IZ PODRAVSKIH �LJUN?ARA U MUZEJU GRADA KOPRIVNICE
• LJUDI I RIJEKA DRAVA U SREDNJEM VIJEKU NA SJEVEROZAPADU KRI�EVA?KE �UPANIJE
• "NACRT PODRAVJA OD HLEBINA DO MEDJE �UPANIJE VIROVITI?KE UZ OZNAKU VODOGRADNJE" IZ 1780. GODINE
• NARAVNA IN KULTURNA DEDI�?INA OB REKI DRAVI MED PTUJEM IN SREDI�?EM OB DRAVI NA PRIMERU ZGODOVINOPISJA PTUJSKO-ORMO�KEGA OBMO?JA
• DRAVA U OPISIMA VLASTELINSTVA BELJE U DRUGOJ POLOVICI 18. I PO?ETKOM 19. STOLJE?A
• TR�I�TE I NJEGOV UTJECAJ NA REGULACIJU DRAVE I ODVODNJU SLAVONSKO-DRAVSKE NIZINE (OSVRT NA 19. STOLJE?E)
• DRAVA, KAO CRTA RAZGRANI?ENJA DVAJU PROSTORA - OVOZEMALJSKOG I ONOZEMALJSKOG - MITSKA DOGA?ANJA OKO RIJEKE U PREDAJAMA PODRAVSKIH HRVATA U MA?ARSKOJ
• DRAVSKE VODENICE I MLINOVI POTO?ARI ?UR?EVE?KE PODRAVINE OD POLOVICE 18. DO POLOVICE 20. STOLJE?A
• PRILOZI O UTJECAJU RIJEKE DRAVE NA �IVOT STANOVNIKA KOPRIVNI?KE I ?UR?EVA?KE PODRAVINE OD 1918. DO 1941. - POPLAVE, REGULACIJE, PROMETNI I KOMUNIKACIJSKI PROBLEMI
• PROMETNA I TURISTI?KA VALORIZACIJA PODRAVSKE MAGISTRALE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

LJUDI I RIJEKA DRAVA U SREDNJEM VIJEKU NA SJEVEROZAPADU KRI�EVA?KE �UPANIJE

U radu se na osnovu dokumenata nastoji prikazati me?udjelovanje ljudi i rijeke Drave od doseljenja Hrvata do kraja srednjeg vijeka na prostoru od okolice Ludbrega do �ire okolice Virovitice tj. na podru?ju na kojem je srednjovjekovna Kri�eva?ka �upanija na sjeverozapadu izlazila na Dravu. U prvom se dijelu obra?uje nekoliko prijelaza preko rijeke i analizira se njihov raspored, zna?enje i veze koje su ostvarivane preko njih. Najzna?ajniji su bili prijelazi u Tor?ecu, Peterancu i Strugi usmjereni na trgovi�te Zakany, a u pozadini su imali urbana naselja na rasinjskom, koprivni?kom i ?ur?eva?kom vlastelinstvu. Uzdu�na plovidba rijekom Dravom vjerojatno nije imala ve?i zna?aj u srednjem vijeku, a tako?er ni ceste koje su i�le kraj rijeke. Od ostalih gospodarskih djelatnosti od najranijih vremena je potvr?eno mlinarenje na Dravi, a ne�to kasnije i ribnjaci blizu nje. Tako?er je dokumentirano �irenje svinja u hrastovim pridravskim �umama i iskori�tavanje njihovog kvalitetnog drveta. Pretpostavljena korist od rijeke bilo je pru�anje uto?i�ta u vrijeme opasnosti kao i prehranjivanje u slu?aju gladi. Neki su autori pretpostavili i postojanje utvr?ene granice na Dravi, ali se strate�ke zamisli mogu vidjeti samo u osnivanju kraljevskih gradova u pridravskoj ravnici ve?inom udaljenih od rijeke. Promjene rije?nog toka koje su potvr?ene vi�e puta u novom vijeku za srednji vijek se mogu pretpostaviti tek posredno. Veze stanovni�tva naseljenog s obje strane rijeke vide se u posjedima koje je plemstvo imalo i na hrvatskoj i na ma?arskoj strani. Veze obi?nih ljudi slabije su dokumentirane; znamo samo za jedan plja?ka�ki pohod preko Drave. Gusto?u naseljenosti uz Dravu mo�emo donekle utvrditi za potez od Peteranca do Podravskih Sesveta te zaklju?iti da je u kasnom srednjem vijeku naseljenost na ve?em dijelu podru?ja bila dobra osim u okolici dana�njeg Ferdinandovca. Za ranije razdoblje analiziran je popis �upa iz 1334. godine iz kojeg je vidljiva njihova koncentracija uz spomenute prijelaze izme?u ?elekovca i dana�njih Hlebina. Zatim su nabrojeni toponimi specifi?ni za rijeku Dravu. U posebnom odlomku analizira se vezanost srednjovjekovnog knji�evnika Janusa Pannoniusa uz Dravu i dokazuje prvo njegovo neosporno porijeklo iz ?esmice kraj dana�njeg Bjelovara, a zatim mogu?nost da je djetinjstvo proveo kraj Drave. Na kraju se iz podataka dobivenih iz arheolo�kih istra�ivanja okolice Tor?eca poku�ava izvu?i zaklju?ke o svakodnevnom �ivotu ovda�njih ljudi kao i o postepenom osvajanju prostora uz Dravu.