• GEOGRAFSKO-DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE REGIONALNOG PARKA MURA-DRAVA
• SLUČAJNI ARHEOLOŠKI NALAZI IZ PODRAVSKIH ŠLJUNČARA U MUZEJU GRADA KOPRIVNICE
• LJUDI I RIJEKA DRAVA U SREDNJEM VIJEKU NA SJEVEROZAPADU KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
• "NACRT PODRAVJA OD HLEBINA DO MEDJE ŽUPANIJE VIROVITIČKE UZ OZNAKU VODOGRADNJE" IZ 1780. GODINE
• NARAVNA IN KULTURNA DEDIŠČINA OB REKI DRAVI MED PTUJEM IN SREDIŠČEM OB DRAVI NA PRIMERU ZGODOVINOPISJA PTUJSKO-ORMOŠKEGA OBMOČJA
• DRAVA U OPISIMA VLASTELINSTVA BELJE U DRUGOJ POLOVICI 18. I POČETKOM 19. STOLJEĆA
• TRŽIŠTE I NJEGOV UTJECAJ NA REGULACIJU DRAVE I ODVODNJU SLAVONSKO-DRAVSKE NIZINE (OSVRT NA 19. STOLJEĆE)
• DRAVA, KAO CRTA RAZGRANIČENJA DVAJU PROSTORA - OVOZEMALJSKOG I ONOZEMALJSKOG - MITSKA DOGAĐANJA OKO RIJEKE U PREDAJAMA PODRAVSKIH HRVATA U MAĐARSKOJ
• DRAVSKE VODENICE I MLINOVI POTOČARI ĐURĐEVEČKE PODRAVINE OD POLOVICE 18. DO POLOVICE 20. STOLJEĆA
• PRILOZI O UTJECAJU RIJEKE DRAVE NA ŽIVOT STANOVNIKA KOPRIVNIČKE I ĐURĐEVAČKE PODRAVINE OD 1918. DO 1941. - POPLAVE, REGULACIJE, PROMETNI I KOMUNIKACIJSKI PROBLEMI
• PROMETNA I TURISTIČKA VALORIZACIJA PODRAVSKE MAGISTRALE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

LJUDI I RIJEKA DRAVA U SREDNJEM VIJEKU NA SJEVEROZAPADU KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

U radu se na osnovu dokumenata nastoji prikazati međudjelovanje ljudi i rijeke Drave od doseljenja Hrvata do kraja srednjeg vijeka na prostoru od okolice Ludbrega do šire okolice Virovitice tj. na području na kojem je srednjovjekovna Križevačka županija na sjeverozapadu izlazila na Dravu. U prvom se dijelu obrađuje nekoliko prijelaza preko rijeke i analizira se njihov raspored, značenje i veze koje su ostvarivane preko njih. Najznačajniji su bili prijelazi u Torčecu, Peterancu i Strugi usmjereni na trgovište Zakany, a u pozadini su imali urbana naselja na rasinjskom, koprivničkom i đurđevačkom vlastelinstvu. Uzdužna plovidba rijekom Dravom vjerojatno nije imala veći značaj u srednjem vijeku, a također ni ceste koje su išle kraj rijeke. Od ostalih gospodarskih djelatnosti od najranijih vremena je potvrđeno mlinarenje na Dravi, a nešto kasnije i ribnjaci blizu nje. Također je dokumentirano žirenje svinja u hrastovim pridravskim šumama i iskorištavanje njihovog kvalitetnog drveta. Pretpostavljena korist od rijeke bilo je pružanje utočišta u vrijeme opasnosti kao i prehranjivanje u slučaju gladi. Neki su autori pretpostavili i postojanje utvrđene granice na Dravi, ali se strateške zamisli mogu vidjeti samo u osnivanju kraljevskih gradova u pridravskoj ravnici većinom udaljenih od rijeke. Promjene riječnog toka koje su potvrđene više puta u novom vijeku za srednji vijek se mogu pretpostaviti tek posredno. Veze stanovništva naseljenog s obje strane rijeke vide se u posjedima koje je plemstvo imalo i na hrvatskoj i na mađarskoj strani. Veze običnih ljudi slabije su dokumentirane; znamo samo za jedan pljačkaški pohod preko Drave. Gustoću naseljenosti uz Dravu možemo donekle utvrditi za potez od Peteranca do Podravskih Sesveta te zaključiti da je u kasnom srednjem vijeku naseljenost na većem dijelu područja bila dobra osim u okolici današnjeg Ferdinandovca. Za ranije razdoblje analiziran je popis župa iz 1334. godine iz kojeg je vidljiva njihova koncentracija uz spomenute prijelaze između Đelekovca i današnjih Hlebina. Zatim su nabrojeni toponimi specifični za rijeku Dravu. U posebnom odlomku analizira se vezanost srednjovjekovnog književnika Janusa Pannoniusa uz Dravu i dokazuje prvo njegovo neosporno porijeklo iz Česmice kraj današnjeg Bjelovara, a zatim mogućnost da je djetinjstvo proveo kraj Drave. Na kraju se iz podataka dobivenih iz arheoloških istraživanja okolice Torčeca pokušava izvući zaključke o svakodnevnom životu ovdašnjih ljudi kao i o postepenom osvajanju prostora uz Dravu.