• PROMET I NJEGOV UTJECAJ NA PROSTORNI RAZVOJ I FUNKCIONALNU STRUKTURU GRADA U POVIJESNOM KONTEKSTU: SLU?AJ BJELOVARA, SISKA I KOPRIVNICE
• ULOGA �ELJEZNICE U REGIONALNOM RAZVOJU UZ DRAVU U AUSTRO-UGARSKOJ MONARHIJI I U EU
• �ELJEZNI?KA INFRASTRUKTURA KOPRIVNI?KIH UGLJENOKOPA, KOPRIVNI?KI BREGI (1945.-1952.)
• PLANIRANJE ODR�IVE MOBILNOSTI U KRI�EVCIMA
• �ILJAK DUGOG KOPLJA IZ SRA?INCA
• DOLENCI I BEZJACI. PRILOG POZNAVANJU HRVATSKO - SLOVENSKIH MIGRACIJA U RANOME NOVOM VIJEKU
• SJEVEROZAPADNA HRVATSKA U VRIJEME BALKANSKIH RATOVA
• SVAKODNEVNI �IVOT PRAVOSLAVNE OBITELJI U PODRAVINI IZME?U DVA SVJETSKA RATA
• ARTUR BENKO GRADO BOJNI?KI KAO EVIDENTI?AR MIGRACIONIH I MASOVNIH GOSPODARSKO-SOCIJALNIH KRETANJA U HRVATSKOJ U PRVOJ POLOVICI 20. STOLJE?A
• IZ POVIJESTI MESNE INDUSTRIJE U ?AKOVCU, S POSEBNIM OSVRTOM NA VAJDU (1912. - 1964.)
• UTJECAJ STJEPANA RADI?A NA RAD HPSS-a U BILOGORSKOM KRAJU DO 1908. GODINE
• KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS NA PODRU?JU KOPRIVNI?KO- KRI�EVA?KE �UPANIJE � INCIDENCIJA I PROSTORNA RASPODJELA BOLESNIKA PO NASELJIMA, U RAZDOBLJU OD 1979.-2011. GODINE

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS NA PODRU?JU KOPRIVNI?KO- KRI�EVA?KE �UPANIJE � INCIDENCIJA I PROSTORNA RASPODJELA BOLESNIKA PO NASELJIMA, U RAZDOBLJU OD 1979.-2011. GODINE

Koprivni?ko-kri�eva?ka �upanija poznato je endemsko �ari�te krpeljnog meningoencefalitisa (KME) ve? punih 60 godina, iako je sigurno da je ta bolest u nas postojala I ranije. S posebnom pa�njom prou?avali smo osobitosti KME-a i prikupili nova saznanja o epidemiologiji, klinici i dijagnostici te bolesti, no mnoga su pitanja i danas ostala otvorena. Svrha na�eg rada bila je prikazati incidenciju i prostornu raspodjelu bolesnika s KME-om po naseljima, i ustanoviti jesu li se tijekom na�eg istra�ivanja u incidenciji i prostornoj raspodjeli doga?ale promjene. U razdoblju od 1979.godine do 2011. godine lije?ili smo u Djelatnosti za infektivne bolesti i Djelatnosti za pedijatriju Op?e bolnice �Dr. Tomislav Bardek� u Koprivnici 714 bolesnika s KME-om, 599 odrasla i 115-ero djece, u dobi od dvije do 82 godine. Prevladavao mu�ki spol. Svi su bolesnici stanovnici na�e �upanije. Potje?u iz 168 naselja. Prosje?no smo na 162 stanovnika na�e �upanije zabilje�ili jednog bolesnika s KME-om. Iz 57 naselja potje?e samo jedan bolesnik s KME-om, iz ostalih 111 izme?u dvoje i 22 bolesnika. Naselja s najvi�e bolesnika u odnosu na broj stanovnika su: Dedina, Vinarec, Potok Kalni?ki, Selanec, Podvinje Mihole?ko, Karane, Sveta Ana, Brodi?, Veliki Grabi?ani I Donji Maslarac. Najvi�e bolesnika u odnosu na ispitivano razdoblje potje?e iz naselja Virje (22), Novigrad (20), Ferdinandovac (18), Molve (18), Hlebine (11), Rasinja (10), Dedina (20), Vinarec (16), Kalni?ki Potok (13), Selanec (9) i Sveti Petar ?vrstec (9). Obitavali�te jedne petine (19,6%) bolesnika s KME-om su na�i gradovi. Na temelju prikupljenih podataka ustanovili smo zna?ajne promjene koje se su dogodile u incidenciji i prostornoj raspodjeli bolesnika s KME-om. U prvom promatranom jedanaestogodi�njem razdoblju prosje?no smo godi�nje lije?ili 29,6 bolesnika s KME-om u drugom 26,5 i u tre?em se incidencija bolesti vi�e od tri puta smanjila. Istra�uju?i raspodjelu bolesnika prema mjestu prebivali�ta uo?ili smo sve izrazitiji pad incidencije na kri�eva?kom podru?ju i sve u?estaliju pojavu bolesti u naseljima uz rijeku Dravu. Pojedina, u po?etku istra�ivanja vrlo� aktivna� naselja s vremenom su se �ugasila�, pojedina su povremeno ili stalno ostala� aktivna�, a u posljednjih nekoliko godina aktivna su i nova (Klo�tar Podravski npr.). Razlog tako zna?ajnom padu incidencije KME-a i promjene u prostornoj raspodjeli bolesnika te�ko mo�emo objasniti. Mo�da obja�njenje jednim dijelom treba potra�iti u, iz ekonomskih razloga smanjenoj dija gnosti?koj obradi, spoznaji kako se ne�to doga?a u na?inu �ivljenja na�eg stanovni�tva. Preventivne mjere koje ne obuhva?aju �iroku populaciju stanovni�tva (u nas su u program imunizacije protiv KME-a uglavnom uklju?ene samo rizi?ne skupine stanovnika) ne mogu imati zna?ajniji u?inak na pad incidencije ove bolesti. I dok ve?ina europskih endemskih podru?ja (s velikom vjerojatno�?u) povezuje porast incidencije i promjene u prostornoj raspodjeli s klimatskim promjenama prvenstveno s pove?anjem temperature zraka, ti ?imbenici, iako prisutni, ne mogu biti odgovorni za uo?ene promjene na podru?ju Koprivni?ko � kri�eva?ke �upanije.