• PROMET I NJEGOV UTJECAJ NA PROSTORNI RAZVOJ I FUNKCIONALNU STRUKTURU GRADA U POVIJESNOM KONTEKSTU: SLUČAJ BJELOVARA, SISKA I KOPRIVNICE
• ULOGA ŽELJEZNICE U REGIONALNOM RAZVOJU UZ DRAVU U AUSTRO-UGARSKOJ MONARHIJI I U EU
• ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA KOPRIVNIČKIH UGLJENOKOPA, KOPRIVNIČKI BREGI (1945.-1952.)
• PLANIRANJE ODRŽIVE MOBILNOSTI U KRIŽEVCIMA
• ŠILJAK DUGOG KOPLJA IZ SRAČINCA
• DOLENCI I BEZJACI. PRILOG POZNAVANJU HRVATSKO - SLOVENSKIH MIGRACIJA U RANOME NOVOM VIJEKU
• SJEVEROZAPADNA HRVATSKA U VRIJEME BALKANSKIH RATOVA
• SVAKODNEVNI ŽIVOT PRAVOSLAVNE OBITELJI U PODRAVINI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
• ARTUR BENKO GRADO BOJNIČKI KAO EVIDENTIČAR MIGRACIONIH I MASOVNIH GOSPODARSKO-SOCIJALNIH KRETANJA U HRVATSKOJ U PRVOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
• IZ POVIJESTI MESNE INDUSTRIJE U ČAKOVCU, S POSEBNIM OSVRTOM NA VAJDU (1912. - 1964.)
• UTJECAJ STJEPANA RADIĆA NA RAD HPSS-a U BILOGORSKOM KRAJU DO 1908. GODINE
• KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO- KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE – INCIDENCIJA I PROSTORNA RASPODJELA BOLESNIKA PO NASELJIMA, U RAZDOBLJU OD 1979.-2011. GODINE

IZ POVIJESTI MESNE INDUSTRIJE U ČAKOVCU, S POSEBNIM OSVRTOM NA VAJDU (1912. - 1964.)

Razvoj Vajde kroz jedno stoljeće karakterizira nekoliko etapa. Prva razvojna etapa od 1912. do 1922. odnosi se na uhodavanje proizvodnje i afirmaciju na tržištu tadašnje Habsburške monarhije i još nekoliko europskih država. Otkupljuje se perad, jaja, divljač, šumske plodine i uglavnom izvozi. Nova hladnjača, tada najmodernija u ovim krajevima, izgrađena 1922. započinje novu razvojnu etapu, koja je trajala do 1945. godine. Proširen je asortiman roba, a osobito obujam poslovanja. Vajda ima svoje ekspoziture u nekoliko europskih država. Tijekom Drugog svjetskog rata, kada je Međimurje bilo pod mađarskom upravom, poduzeće mijenja ime u Hunnia, a najviše se proizvode konzerve za vojsku. Gotovo u cijelom realsocijalističkom razdoblju, Vajda je poslovala u sastavu većih proizvodnih i poslovnih cjelina, a nekoliko je puta i mijenjala ime. Razvojna etapa od 1945. Do 1964. karakterizira širenje proizvodnog programa i na preradu mesa stoke, uz formiranje kooperacije s mnogobrojnim poljoprivrednicima. Godine 1964. puštena je u pogon nova klaonica stoke većeg kapaciteta, a uskoro slijede i investicije u preradu mesa, te nove hladioničke kapacitete. To je lansiralo Vajdu kao značajnu mesnu industriju u Hrvatskoj.