SJEVEROZAPADNA HRVATSKA U VRIJEME BALKANSKIH RATOVA

Sjeverozapadna Hrvatska je u vrijeme Balkanskih ratova dijelila sudbinu ostatka Hrvatske, a u ekonomskom dijelu i cijele Austro - Ugarske Monarhije. Od 31. ožujka 1912. je u Hrvatskoj ukinuto ustavno stanje i proglašen komesarijat s kraljevskim povjerenikom Slavkom Cuvajem na čelu. Njegovi zakoni o tisku i o slobodi sakupljanja u mnogome određuju mogućnost praćenja situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom Balkanskih ratova. Zbog reakcionarnog zakona prestale su izlaziti brojne novine među kojima i lokalne novine sjeverozapada Hrvatske Podravska hrvatska straža iz Koprivnice i Hrvat iz Virovitice. Istraživanje ove teme svodi se na dokumente Hrvatskog državnog arhiva te tekstove iz nacionalnih novina koje su nastavile izlaziti. Raspuštanje Hrvatskog sabora iz veljače 1912. doveo je do brojnih demonstracija među kojima su najvažnije zauzimanje sveučilišta od strane studenata, opći đački štrajk i skupštinski pokret po cijeloj Hrvatskoj. U đačkom štrajku sudjelovali su i gimnazijalci te učenice strukovne škole iz Koprivnice. Najznačajniji miting sjeverozapadne Hrvatske održao se u Varaždinu u organizaciji pravaša i socijaldemokrata. Izbijanjem Balkanskih ratova te proglašenjem moratorija na plaćanje balkanskih zemalja u cijeloj Monarhiji dolazi do inflacije, rasta kamatnjaka i niza stečajeva kojih Hrvatska nije bila pošteđena, ali ih je imala u manjem broju od ostatka Monarhije. Stanovništvo je mobilizirano za slučaj rata bilo sa Srbijom, bilo s Rusijom, a među mobiliziranima brojni su i oni s područja sjeverozapadne Hrvatske. Mobilizacija još više usložnjava ekonomsku situaciju. U cijeloj Hrvatskoj brojni su izrazi solidarnosti prema balkanskim saveznicima, ali je sjeverozapadna Hrvatska nešto rezerviranija u tome od Dalmacije ili Slavonije i Srijema. Prikupljana su sredstva za Crveni križ balkanskih država, dobrovoljci i liječnici su odlazili na ratište, veliki je broj veleizdajničkih procesa. Sve se to događalo i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali u puno manjem obimu. Nakon rata u kolovozu 1913. u Slavoniji i Srijemu izbija epidemija kolere čiji zapadni kraci dolaze do Bjelovara i izazivaju paniku bez velikog broja oboljelih. Sjeverozapadna Hrvatska je tijekom ratova bila puno umjerenija od ostatka zemlje zbog manjeg utjecaja Koalicije i omladine na stanovništvo koje je uz tradicionalno pravaško opredjeljenje počelo pristajati uz ideje braće Radić.

Pregledni radIgor Despot
Preuzmite temuStranice 072-081.pdf

32 Prosinac 2017.
31 Lipanj 2017.
30 Prosinac 2016.
29 Lipanj 2016.
28 Prosinac 2015.
27 Lipanj 2015.
26 Prosinac 2014.
25 Lipanj 2014.
24 Studeni 2013.
23 Lipanj 2013.
22 Siječanj 2013.
21 Srpanj 2012.
20 Studeni 2011.
19 Lipanj 2011.
18 Studeni 2010.
17 Lipanj 2010.
16 Prosinac 2009.
15 Lipanj 2009.
14 Prosinac 2008.
13 Lipanj 2008.
12 Prosinac 2007.
11 Lipanj 2007.
10 Studeni 2006.
9 Svibanj 2006.
8 Studeni 2005.
7 Lipanj 2005.
6 Prosinac 2004.
5 Lipanj 2004.
4 Studeni 2003.
3 Lipanj 2003.
1 Veljača 2002.