• PROMET I NJEGOV UTJECAJ NA PROSTORNI RAZVOJ I FUNKCIONALNU STRUKTURU GRADA U POVIJESNOM KONTEKSTU: SLUČAJ BJELOVARA, SISKA I KOPRIVNICE
• ULOGA ŽELJEZNICE U REGIONALNOM RAZVOJU UZ DRAVU U AUSTRO-UGARSKOJ MONARHIJI I U EU
• ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA KOPRIVNIČKIH UGLJENOKOPA, KOPRIVNIČKI BREGI (1945.-1952.)
• PLANIRANJE ODRŽIVE MOBILNOSTI U KRIŽEVCIMA
• ŠILJAK DUGOG KOPLJA IZ SRAČINCA
• DOLENCI I BEZJACI. PRILOG POZNAVANJU HRVATSKO - SLOVENSKIH MIGRACIJA U RANOME NOVOM VIJEKU
• SJEVEROZAPADNA HRVATSKA U VRIJEME BALKANSKIH RATOVA
• SVAKODNEVNI ŽIVOT PRAVOSLAVNE OBITELJI U PODRAVINI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
• ARTUR BENKO GRADO BOJNIČKI KAO EVIDENTIČAR MIGRACIONIH I MASOVNIH GOSPODARSKO-SOCIJALNIH KRETANJA U HRVATSKOJ U PRVOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
• IZ POVIJESTI MESNE INDUSTRIJE U ČAKOVCU, S POSEBNIM OSVRTOM NA VAJDU (1912. - 1964.)
• UTJECAJ STJEPANA RADIĆA NA RAD HPSS-a U BILOGORSKOM KRAJU DO 1908. GODINE
• KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO- KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE – INCIDENCIJA I PROSTORNA RASPODJELA BOLESNIKA PO NASELJIMA, U RAZDOBLJU OD 1979.-2011. GODINE

DOLENCI I BEZJACI. PRILOG POZNAVANJU HRVATSKO - SLOVENSKIH MIGRACIJA U RANOME NOVOM VIJEKU

U ovom radu autor pokušava rekonstruirati dio hrvatsko-slovenskih migracijskih procesa u ranome novom vijeku. Na prostore Podravine i drugih dijelova Varaždinskog generalata i Križevačke županije doseljavalo se stanovništvo i s raznih drugih prostora koje je imalo značajnu ulogu u obnovi naseljenosti i osnivanju novih naselja. Među brojnijim doseljenicima zabilježeni su Kranjci kojih podrijetlo valja tražiti na slovenskom etničkom prostoru. Dio je doseljenika poznat pod nazivom Dolenci. Velika je vjerojatnost da se relativno često bilježeni etnik Dolenec odnosio na Prekomurce iz Dolinskog, a možda i na doseljenike iz Prlekije (dijela današnje Slovenije između Mure i Drave oko Ljutomera i Ormoža).