• VOJNOKRAJIŠKE INSTITUCIJE U PRAKSI: SLAVONSKA KRAJINA 1578. GODINE
• POKUŠAJ REKONSTRUKCIJE UKUPNOG BROJ STANOVNIKA VARAŽDINSKOG GENERALATA I KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE OD KRAJA 16. DO POČETKA 18. STOLJEĆA
• SUDBINA NIJEMACA U ŽUPANIJI BARANJI I U BARANJSKOM TROKUTU NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
• MIGRACIJA IZ JUŽNE MAĐARSKE PREKO DRAVE I SAVE KRAJEM XIX. STOLJEĆA
• KRIŽEVAČKI VELIKI CEH
• DOPRINOS PODRAVINE PREHRANI HRVATSKE U PRVOM SVJETSKOM RATU
• LADA - “LEPI IVO” - IVANJDAN - S POSEBNIM OSVRTOM NA POPIJEVKE I OBIČAJE PODRAVSKIH HRVATA U MAĐARSKOJ
• “BUDI ODAN CARU” I “ŠTO BOG DADE I SREĆA JUNAČKA” WARASDINER 1538. - 1913.
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

POKUŠAJ REKONSTRUKCIJE UKUPNOG BROJ STANOVNIKA VARAŽDINSKOG GENERALATA I KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE OD KRAJA 16. DO POČETKA 18. STOLJEĆA

U ovom radu autor nastoji rekonstruirati ukupni broj stanovnika na prostoru Varaždinskog generalata i Križevačke županije od kraja 16. do početka 18. stoljeća. Pravoslavni Vlasi su u prvoj polovici 17. stoljeća predstavljali izrazitu većinu (preko dvije trećine) na prostorima na kojima će se formirati teritorij Varaždinskog generalata, te izrazitu manjina (nešto više od sedmine stanovništva) na teritoriju gdje će se održati kontinuitet institucija srednjovjekovne Križevačke županije. Procjenom je dobiven rezultat prema kojem je u Varaždinskom generalatu početkom 17. stoljeća živjelo oko 15590 stanovnika, a krajem 17. stoljeća je ukupan broj stanovnika porastao na 50810. Pri tome treba biti oprezan jer je teritorij Varaždinskog generalata krajem 17. stoljeća proširen sa područja porječja Česme (Čazme) na rijeku Ilovu, a i teritorizacija Varaždinskog generalata je bio proces koji je trajao praktički čitavo 17. stoljeće. Križevačka županija je krajem 16. odnosno početkom 17. stoljeća imala oko 12350, a krajem 17. i početkom 18. stoljeća 33580 stanovnika. Cijeli istraživani prostor Križevačke županije i Varaždinskog generalata je od početka do kraja 17. stoljeća porastao sa 27940 na 84400 stanovnika. Na čitavom istraživanom prostoru je tijekom 17. stoljeća došlo do više nego utrostručenja ukupnog broja stanovnika, s time da valja naglasiti kako je veći porast imalo područje Varaždinskog generalata. Čini se kako poticaj brzome porastu ukupnog broja stanovnika treba tražiti u procesu intenzivne kolonizacije istraživanog područja kroz čitavo 17. stoljeće, a tek će u 18. stoljeću prirodni prirast, uz promjene u strukturi obitelji, odigrati važniju ulogu, što se može vidjeti iz sačuvanih matičnih knjiga.