• O POSJEDIMA OBITELJI BRODARIĆ (S POSEBNIM OSVRTOM NA STARIJU POVIJEST JEREŠINA/HEREŠINA)
• NAPOMENE UZ BIOGRAFIJU STJEPANA BRODARIĆA
• STJEPAN BRODARIĆ, DIPLOMAT NA DVORU KRALJA IVANA ZAPOLJE
• STJEPAN BRODARIĆ KAO BISKUP PEČUHA (1532-1537)
• VERISSIMA HISTORIA „CANCELLARIUS, QUI APUD REGEM ERAT“ (STJEPAN BRODARIĆ)
• PRIKAZ JANUSA PANNONIUSA U DJELU ANTONIJA BONFINIJA RERUM UNGARICARUM DECADES
• PRILOZI POZNAVANJU UVJETA I KVALITETE ŽIVOTA U RANO NOVOVJEKOVNOM PODRAVSKOM SELU
• PERŠIĆEV MLIN U VIRJU - NASTAJANJE, RAZVOJ I KRAJ OD 1912. DO 1948.
• PRILOG POZNAVANJU NJEMAČKO-HRVATSKIH JEZIČNIH DODIRA NA PODRUČJU KRIŽEVACA
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

PRILOG POZNAVANJU NJEMAČKO-HRVATSKIH JEZIČNIH DODIRA NA PODRUČJU KRIŽEVACA

Utjecaj njemačkog jezika na govor stanovništva sjeverozapadne Hrvatske jasno je vidljiv zbog velikog broja preuzetih posuđenica koje su u hrvatski jezik došle pod utjecajem povijesnih, kulturnih i političkih zbivanja od 17. stoljeća do danas. Te su posuđenice u većoj mjeri prisutne u neformalnoj upotrebi govornog jezika, no u pisanom ih obliku danas gotovo nema ukoliko izuzmemo književnost pisanu na kajkavskom narječju. Jezični dodiri prisutni su svuda gdje dva ili više naroda imaju potrebu ostvariti neku vrstu komunikacije, a važnu ulogu imaju povijesne i geografske karakteristike koje su omogućile da dođe do jezičnog dodira i do utjecaja jednog jezika na drugi na fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj ili sintagmatskoj razini. Razdoblje Vojne krajine s velikim brojem njemačkih vojnika, prosvjetna politika Marije Terezije, Židovi te njemački i austrijski industrijalci i obrtnici obilježili su višestoljetni razvoj hrvatskog govornog jezika na području Križevaca u koji su se inkorporirale brojne njemačke posuđenice. U 20. stoljeću postupno slabi značaj njemačkoga jezika, a po završetku Drugog svjetskog rata njemački postaje izbjegavan i stigmatiziran zbog negativnih i neželjenih konotacija. Političke, kulturne i gospodarske prilike u 21. stoljeću bitno su drugačije od onih u razdoblju od 17. do 20. stoljeća, kada je hrvatsko-njemački jezični dodir na području Križevaca zbog vojnih i političkih veza sa zemljama njemačkog govornog područja bio najintenzivniji (Vojna krajina, Austro-Ugarska monarhija), a karakterizira ih oslabljen utjecaj njemačkoga jezika, pogotovo među mlađom populacijom. Masovni mediji označili su snažan i nezaustavljiv utjecaj engleskoga jezika i dodatno potisnuli utjecaj njemačkoga. To je u prvom redu vidljivo na temelju sve manjeg broja učenika koji u osnovnim i srednjim školama uče njemački jezik. To dokazuje da se jezik, a pogotovo njegova leksička razina, mijenja u skladu s društvenim, gospodarskim i političkim prilikama.