• PRAVILA TRIJU OBRTNIČKIH CEHOVA IZ DONJE DUBRAVE IZ 1772. GODINE (PREGLED RAZVOJA OBRTA U DONJOJ DUBRAVI U 18., 19. I 20. STOLJEĆU)
• POKUŠAJI PRIKAZA KOPRIVNIČKIH SREDNJOVJEKOVNIH I RANONOVOVJEKOVNIH UTVRDA
• ZAŠTITNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA U KOPRIVNICI
• VLADARSKA POLITIKA BELE IV. (1235. - 1270.) I NJEZIN UTJECAJ NA RAZVOJ CRKVENOG ZEMLJIŠNOG POSJEDA S OBZIROM NA PODRUČJE KOMARNIČKOG ARHIĐAKONATA
• OD RUHRA DO BOSPORA EUROPSKI GRADOVI KULTURE 2010.GODINE - ESSEN, PEČUH, CARIGRAD (ISTANBUL)
• STRATEGIJSKI RAZVOJ I UTJECAJ PROMETA NA PRIJEVOZNU POTRAŽNJU U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
• TIPOLOGIJA I KRONOLOGIJA TRADICIJSKE ARHITEKTURE KLIJETI NA PODRAVSKOM DIJELU SJEVEROZAPADNE BILOGORE
• POPIS KUĆEDOMAĆINA (OBVEZNIKA PODAVANJA ŽUPNICIMA) U KOMARNIČKOM ARHIĐAKONATU 1659. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

POKUŠAJI PRIKAZA KOPRIVNIČKIH SREDNJOVJEKOVNIH I RANONOVOVJEKOVNIH UTVRDA

U radu se koristi analiza dosadašnjih rekonstrukcija koprivničkih utvrda kao povod da se na osnovu objavljenih dokumenata pokuša napraviti korak dalje u njihovom prikazivanju. U prvom dijelu se navodi osam autora koji su crtežom nastojali prikazati koprivničke povijesne utvrde. Uz svaki prikaz stavljena je i kratka primjedba. Kao osnova za daljnje izlaganje, u drugom su dijelu predstavljeni planovi koprivničkih utvrda nastali od druge polovice XVI. do sredine XVII. stoljeća. Više je pažnje posvećeno ranim planovima jer se iz njih može iščitati i starije stanje kao i vidjeti na kojoj je osnovi izgrađena bastionska tvrđava. Analizirano je devet planova sa prvim, malim bastionima, ali još sačuvanim kaštelom, te četiri plana tvrđave sa velikim bastionima na sva četiri ugla. Slijedeće poglavlje bavi se razvojem koprivničkih utvrda od prvih poznatih podataka iz XIV. stoljeća. Prepoznate su tri srednjovjekovne faze razvoja te napravljena analiza svega što bi na kasnijim planovima i u izvještajima moglo biti srednjovjekovno (npr. barbakan, nasip u grabi oko grada i dr.). Slijedi prikaz gradnji koje su na koprivničkim utvrdama izvedene pedesetih i šezdesetih godina XVI. stoljeća (nazvao sam ih međufazom). Zatim se istražuje gradnja tvrđave s velikim bastionima koja traje od sedamdesetih godina XVI. do sredine XVII. stoljeća. Kod svake faze nastojao sam po raspoloživim podacima predstaviti kako su utvrde izgledale. Na kraju je nekoliko misli o daljnjem istraživanju koprivničkih utvrda te o načinu kako da se rad povjesničara i arheologa iskoristi u obrazovne i turističke svrhe.