• PODRU?JE KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KE �UPANIJE U ODNOSU NA GRANICE TIJEKOM SREDNJEG I RANOG NOVOG VIJEKA
• DIE STADT F�NFKIRCHEN IN DER T�RKENZEIT
• PLEMI�KA DRU�INA TATTENBACH IN NJIHOVE POSESTI NA �TAJERSKEM
• RAZVOJ I GRADNJA VARA�DINA U 16. STOLJE?U
• GRAD KOPRIVNICA NA PUTU MODERNIZACIJE (1848. - 1900.)
• IZ POLITI?KE POVIJESTI MOLVARSKE PODRAVINE U ME?URATNOM RAZDOBLJU
• ODNOS IDENTITETA I OKOLI�A U KAJKAVSKOM PJESNI�TVU FRANA GALOVI?A
• MURA - ?OVJEK - PRIRODA
• ME?UREGIONALNE ORGANIZACIJE �UPANIJE ZALA U HRVATSKO-SLOVENSKO-MA?ARSKOJ PREKOGRANI?NOJ SURADNJI
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

MURA - ?OVJEK - PRIRODA

U ovom je radu dan pregled radova studenata Visokoga gospodarskog u?ili�ta iz Kri�evaca, nastalih u sklopu Interreg III A projekta suradnje pod naslovom �Mura - ?ovjek - priroda�. U projektu su sudjelovali Poljoprivredni fakultet Georgikon iz Keszthelyja Sveu?ili�ta Veszprem, Poljoprivredni muzej Georgikon iz Keszthelyja, Nacionalni park Balaton, nevladina organizacija za za�titu prirode �Bijeli gavran� i Visoko gospodarsko u?ili�te iz Kri�evaca. Na hrvatskoj strani, priroda uz Muru je vrlo bogata biljnim i �ivotinjskim svijetom s brojnim autohtonim vrstama. Ekolo�ku tradiciju Me?imurja predstavlja i Rudolf Steiner, za?etnik antropozofije i osniva? biodinami?ke poljodjelske proizvodnje. Me?imurje se odlikuje i brojnim etnografskim osobitostima kao �to su mlinovi na Muri, ruralna graditeljska ba�tina (stare hi�e, klijeti i kukuru�njaci) i tradicijski obrti poput ?ipkarstva, ispiranja zlata, ko�ara�tva i lon?arstva. Kultura i umjetnost su prepoznatljivi po narodnim pokladnim obi?ajima te, osobito, po me?imurskoj pjesmi koju je u cijelosti sakupio melograf i muzikolog Vinko �ganec. Uz ceste i puteve susre?u se kameni spomenici pro�losti (narod ih zove �pil�) na kojima su raspela ili kipovi svetaca. Projekt zavr�ava pejza�no - povijesnim esejom koji se sastoji od studentskih radova i studije Me?imurske �upanije s hrvatske strane te dje?jih radova i istra�ivanja Nacionalnog arhiva s ma?arske strane.