Izbori nakon stvaranja Kraljevine SHS te u cijelom međuratnom razdoblju pokazali su da je narod molvarske Podravine većinski podržavao Hrvatsku seljačku stranku i da ostale stranke na tom području nisu imale podršku znatnijeg dijela stanovništva. Režimske stranke djelovale su uz podršku birokracije i srpskog pučanstva, uzdajući se u pomoć žandara koji su provođenjem represije povećavali nezadovoljstvo seljaka. Nakon što je Radić učlanio stranku u Seljačku internacionalu, napuštaju ga najutjecajniji stariji podravski kadrovi, a popularnost HSS-a u Podravini pala je nakon što je Radić na državnoj razini ušao u koaliciju s radikalima. Zbog toga je na izborima 1927. godine HSS dobio najmanji broj glasova u cijelom međuratnom razdoblju. Nakon parlamentarnih izbora 1931. u Podravini se počinju organizirati ogranci režimskog JRSD-a koji je bio veoma nepopularan među narodom. Velike neprilike vlastima su stvarali pripadnici ustaške organizacije, što je bilo osobito izraženo na pograničnim područjima zbog blizine logora Janka-pusta u Mađarskoj. Na izborima 1935. režimske su snage potpuno poražene, a popularnost HSS-a i opozicijskih snaga sve se više osjećala. Stvaranjem ogranaka HSS-ovih asocijacija opozicijske su snage sve više gubile utjecaj, čime je HSS preuzimao kontrolu nad radom lokalne uprave. Izbori 1938. dokazali su potpunu premoć HSS-a u Podravini. Najistaknutiji političar u Molvama u međuratnom razdoblju bio je Franjo Novaković. On se krajem dvadesetih godina istaknuo kao lider HSS-a tamošnjeg kotara, koji 1935. pobjeđuje na parlamentarnim izborima noseći listu opozicije u kotaru Đurđevac.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperVladimir ŠADEK