• PODRU?JE KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KE �UPANIJE U ODNOSU NA GRANICE TIJEKOM SREDNJEG I RANOG NOVOG VIJEKA
• DIE STADT F�NFKIRCHEN IN DER T�RKENZEIT
• PLEMI�KA DRU�INA TATTENBACH IN NJIHOVE POSESTI NA �TAJERSKEM
• RAZVOJ I GRADNJA VARA�DINA U 16. STOLJE?U
• GRAD KOPRIVNICA NA PUTU MODERNIZACIJE (1848. - 1900.)
• IZ POLITI?KE POVIJESTI MOLVARSKE PODRAVINE U ME?URATNOM RAZDOBLJU
• ODNOS IDENTITETA I OKOLI�A U KAJKAVSKOM PJESNI�TVU FRANA GALOVI?A
• MURA - ?OVJEK - PRIRODA
• ME?UREGIONALNE ORGANIZACIJE �UPANIJE ZALA U HRVATSKO-SLOVENSKO-MA?ARSKOJ PREKOGRANI?NOJ SURADNJI
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

GRAD KOPRIVNICA NA PUTU MODERNIZACIJE (1848. - 1900.)

Koprivnica je u�la u gra?ansko doba u drugoj polovici 19. stolje?a kao mali, zaostali grad, stisnut izme?u gra?anske i vojne Hrvatske. Me?utim, izuzetnim zalaganjem njezinih gra?ana i osobito do�ljaka koji su se izvrsno infiltrirali me?u domicilno stanovni�tvo, grad se, osim u razdoblju kriza, po?eo izvrsno razvijati i do kraja stolje?a izgra?eni su ?vrsti temelji modernog grada. Najdulje je razdoblje na?elnikovanja Viktora pl. �pi�i?a, Ma�urani?eva prista�e, te ga stoga treba tretirati jednako kao Lovri?a u Sisku ili Pejakovi?a u Petrinji. Bila je to skupina pametnih ljudi koji su izgra?ivali svaki grad kao posebnu kulu u sustavu Hrvatske. No, dosta su toga u?inili i ma?aroni. Istina, Josip Jela?i? dolazi na polaganje temelja nove osnovne �kole 1856., ali se povjerenik Koloman pl. Mata?i? zala�e da grad ide u velike investicije koje ?e ga promijeniti, a ne u krpanje i pre�ivljavanje kako su predlagali neki �tedljivi i oprezni gradski zastupnici Koprivnice. Kretanje velikim koracima pomaknulo je Koprivnicu naprijed i usprkos nepovoljnom polo�aju u Kri�eva?koj, odnosno od 1886. u Bjelovarsko-kri�eva?koj �upaniji, grad koristi svoj prometni polo�aj na glavnoj pruzi Ma?arska - more i polo�aj raskri�ja na putu u ?ur?evac, odnosno u Vara�din i Me?imurje. Na po?etku 20. stolje?a Koprivnica je imala sve �to su imali najperspektivniji gradovi Hrvatske i bio joj je otvoren put za daljnji razvoj koji se ostvario u vrijeme gradona?elnika Vargovi?a. U iznimno nepovoljnim okolnostima i s velikim pote�ko?ama gra?ani Koprivnice su o?uvali su svoju narodnost i razvili samoupravu, a uz to su bili pripremljeni na otvaranje tvornica i gimnazije te na intenzivniji gospodarski razvoj koji zavr�ava krajem Prvoga svjetskog rata.